DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 97 <-- 97 --> PDF |
nja, jer »zbog razmjerno male naseljenosti a izobilja šuma u unutrašnjosti današnje Slovenije u vrijeme nastanka ortenburškog reda čovjek o tim pitanjima nije ni razmišljao ... a jedina briga bila je potrajnost prihoda, koje je zemaljski gospodin imao od šume«. U ono doba nije se razmišljalo o »tri imperativa modernog šumarstva — poznavanja i poštivanja prirode šume, potrajnost prihoda i multifunkcionalnost šume«. Ortenburški i kasniji šumski redovi sa šumarskog stajališta, smatra Boštjan, važni su za upoznavanja razvojnog puta odnosa čovjeka prema šumi. Za pronalaženje tog razvojnog puta Boštjan je izradio, i ovdje objavio, metodologiju tog istraživanja s tablicom za »sistematički pregled značenja pojedinih funkcija šume: — proizvodne: drvo, lov, paša, sporedni proizvodi, — posredne: zaštita (od vjetra, vode, usova), klimatska, hidrološka, higijensko zdravstvena i rekreativna, — kulturno-prosvjetna: estetska, obrambena, spomeničko-zaštitna i odgojna; te za pojedine skupine korisnika: feudalaca, kmetova, građana, kapitalista i ostalih. Dr Darja M i h e 1 i č (znanstveni suradnik, Zgodovinski institut Milka Kosa ZRC SAZU, Ljubljana) počinje od desetog stoljeća kada porast stanovništva zahtijeva i više agrarnih površina, koje se osiguravaju krčenjem šuma. Razvojem rudarstva i prerade rude te sve većom potražnjom za drvom počinje i briga za održavanje šuma koja se u prvo vrijeme uključuje u »rudarske redove« a zatim se javljaju i posebni propisi o zaštiti pa i gospodarenju sa šumama. Te propise, šumske redove, izdaju pojedini feudalci, zemaljska gospoda, za svoja područja a jedan od takvih je i »Bamberški šumski red za Kanalsku dolinu i Korušku«. Prvi bamberški šumski red nosi datum 22. prosinca 1584. godine. Iz ovog Šumskog reda saznajemo, da je na tom veleposjedu postojala šumarska služba, jer propisuje da šumski majstor, ili njegov pomoćnik, mora jednom godišnje (obično u proljeće) pregledati sve šume. Ovaj red propisuje način sječe (panj ne smije biti viši od pola metra, a zimi zbog snijega i mogućnosti višeg panja sječa nije bila dozvoljena) uspostavljanje šumskog reda (da se osigura mjesto za pomlađivanje) itd., sadrži propise o paši pa bi se koze smjele držati po posebnom odobrenju a napasati na mjestima na kojima neće oštećivati šumu. Ovaj šumski red ne ograničava se samo na šumu nego i na djelatnost svih struka koje su svojim radom vezane uz šumu itd. Ema U m e k (arhivist, Arhiv SR Slovenije, Ljubljana) izložila je kako urbari sadrže dosta materijala za povijest šumarstva. Tako neki urbari sadrže dosta detaljne opise šuma, iz njih saznajemo da se posebna briga posvećivala bukovim šumama koje su naplatom žirovine za pašu svinja donosile znatan dohodak. U nekim se nalaze odredbe da kmet mora tražiti dozvolu za sječu drva, za građu ili za ogrjev, i da ne smije posjeći nedoznačeno stablo; za građu doznačuju se stara stabla a za ogrjev snjegolomi manje vrijedne vrste ili tehnički nekvalitetna stabla. U njima se spominju i pilane, itd. Raspravu Dr Jože M a č e k a (profesor, Biotehnička fakulteta, Ljubljana) možemo označiti kao esej. Time se nikako ne umanjuje vrijednost njegovog rada nego, naprotiv, tako obrađena privlačnija je za čitanje nestručnjaka. Autor je krenuo od unazad tisuću godina, od doba Karolinga, kada je »počelo energično krčenje šuma« u cilju dobivanja poljoprivrednih površina i trajalo sve do pod konac srednjeg vijeka, kada je zaustavljeno. No »usprkos svemu i u nižim područjima uspjele se sačuvati velike sklopljene šu me kao na pr. Dravski gozd i Urwald na Kozjanskom. Na taj način su naši predci mučnim radom oblikovali slovensku kulriviranu krajinu sa značajkom izmjenivanja šuma, polja, livada, pašnjaci, vinograd i dr. »Šuma je ostala prevladavaju |