DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 10 <-- 10 --> PDF |
konkretnom plodnošću. Te ekatra-razlike akumulacije nisu rentovnog karak tera, jer se odnosni zakonski propisi ne temelje na uvjetima najlošijih plod nosti (mjerodavnima za tržište), tj. na tzv. lažnim socijalnim vrijednostima, a to znači na postulatima političke ekonomije. Ako se pak zakonski propisi temelje na uvjetima OOUR-ä najlošiji h plodnosti (mjerodavnih za tržište) u SR Hrvatskoj, pojedini će OOUR biološke reprodukcije ostvarivati .stanovitu šumsku diferencijalnu rentu plodnosti ili nultu šumsku diferencijalnu rentu plodnosti, u vezi s vlastitom konkrenom plodnošću. No, u tom slučaju nikako ne može doći do toga da se SŠGO »Slavonska šuma« opravdano žali da joj ti propisi ne omogućuju ostvarivanje mjera koje su joj društveno odobrene šumskogospodarskim osnovama (1). U tom slučaju zakonski propisi bi se temeljili na tzv. lažnim socijalnim vrijednostima, a to znači na postulatima političke ekonomije. No, i u prvom i u drugom slučaju zakonski propisi su takvi da ne omogućuju zahvaćanje šumskih diferencijalnih renta plodnosti pa i položaja od strane OOUR-a koji trajno gospodari šumom — već ih prešutno prepuštaju OOUR-ima iskorišćivanja šuma. Diferencijalnu šumsku rentu plodnosti treba dobiti onaj OOUR koji utječe na plodnost, tj. OOUR biološke reprodukcije. Diferencijalnu šumsku rentu položaj treba pak dobiti onaj OOUR koji upravlja šumom stanovita prirodnog položaja prema tržištu, koji treba da investira u nove stalne šumske prometnice koje čine dio njegove društvene imovine; a to je opet OOUR biološke reprodukcije. Ekonomski je neopravdano, nestimulativno, pa i nezamislivo, da te šumske diferencijalne rente — pripadnu OOUR-u iskorišćivanja šuma. OBRADA Je li to opravdano? a) Apsolutna renta u nas postoji, ukoliko su tržišne cijene proizvoda iskorišćivanja šuma na razini cijena svjetskog tržišta. To stoga što na svjetskom tržištu dominiraju cijene kapitalističkog karaktera. Ukoliko se pak te apsolutne rente u nas nisu utrošile gospodarenjem šumama koje su lošije od onih koje uzrokuju vlažne socijalne vrijednosti« (K. Marks 13), mjerodavne na svjetskom tržištu drvom, naše cijene drvnih proizvoda iskorišćivanja šuma sadrže, dakle, apsolutne rente. Te rente u kapitalizmu su izraz vlasništva nad šumom, dakle u našim uvjetima — trebaju pripadati biološkoj reprodukciji šuma, jer su joj društvene šume povjerene na trajno uzgajanje i zaštitu. OOUR iskorišćivanja šuma samo omogućuje realizaciju, ali svojim radom ne uvjetuje apsolutnu rentu! b) Drvni sortimenti izuzetne kvalitete i deficitnosti, kao npr. rezonans-drvo, ikričav javor, smrekovina valovite teksture, orahovina iz panja posebne teksture, i si., pružaju posebne monopolne rente (5). Njihovi uzroci leže također u biološkoj reprodukciji drva. OOUR iskorišćivanja šuma samo omogućuje realizaciju, ali svojim radom ne uvjetuje te posebne monopolne rente niti ih uopće uvjetuje ikakvom svojom zaslugom! c) Renta plodnosti je posljedica veće plodnosti šuma od one tržišno mjerodavne, i to renta plodnosti I od prirode a renta plodnosti II od bioloških investicija (koje treba da financira OOUR biološke reprodukcije drva). OOUR iskorišćivanja šuma samo omogućuje realizaciju, ali ne uvjetuje rentu plodnosti. ! |