DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 12 <-- 12 --> PDF |
mira u postotku od apsolutnog iznosa tržišne cijene proizvoda iskorišćivanja šuma! Naime, dosad nije još nitko istražio postotn i odno s »bezrentovne vlastite cijene drva na panju prema »tržišnoj cijeni proizvoda iskorišćivanja šuma« po pojedinom drvnom sortimentu pojedine vrste drva pa još i manje za stanovite asortimane pojedine vrste drva ili raznih drva ukupno. Taksativno određivanje tog odnosa pretpostavlja da su šume podjednake plodnosti i (financijski) jednak o udaljene od tržišta; jedino u tom slučaju, naime, konstantan je odnos bezrentovne normalne vlastite »cijene proizvodnje< biološke reprodukcije drva prema tržišnim cijenama proizvoda iskorišćivanja šuma koje se temelje na tržišno opravdanim najlošijim uvjetima ukupnog procesa šumskoga gospodarenja pa sadrže i različite šumske diferencijalne rente plodnosti i položaja. Budući da je navedena jednakost u stvarnosti nerealna , svako taksativno određivanje odnosnih postotaka je neispravno , jer pretpostavlja konstantn e postotne odnose koji su u stvarnosti faktično vari jabilni. g) Također je to prv i pu t da se sve eventualne rente šumarstva otvoreno prepust e iskorišćivanju šuma! Je li to bio glavni razlog reorganizaciji šumarstva SR Hrvatske (usporedi povijest organizacije šumarstva u radu B. Kraljića 9)? Ako je to tako, iz kojih sredstava će OOUR-i biološke reprodukcije drva financirati određeni dio propisane proširene biološke reprodukcije šuma? Ta redovna dobi t (ostatak dohotka) je za to preoskudni izvor! To više što se i u toj djelatnosti treba unaprijediti mehanizacija radova, što traži također znatne investicije! Nije li time proigrano stalno plediranje za većom proširenom biološkom reprodukcijom šuma (2, 3)? Da li je realn o očekivati da će drug e djelatnosti financirati pretežni dio te proširene reprodukcije? Utvrđivanje temelja za realizaciju biološke reprodukcije drva putem taksativno utvrđenih apsolutnih iznosa cijena pa i/ili postotaka od tržišnih cijena proizvoda iskorišćivanja šuma pri dosad a š nj oj organizaciji šumarstva imalo bi potpuno druge financijske posljedice. Naime, OOUR je obuhvaćao obje glavne djelatnosti šumarstva pa se time nij e predisti niral o hoće li eventualne rente pripasti jednoj ili drugoj djelatnosti. Uostalom, to i nije bilo važno kada je objema djelatnostima samoupravljao istr radnički kolektiv. A sadašnjom reorganizacijom šumarstva OOUR iskorišćivanja šuma pot puno neopravdano prisvaja apsolutne rente, plodnosti I i II te rente položaja I, pa i sve monopolne rente!!! Dogodilo se dakle, ovog puta otvo reno , ono isto što se uvijek događalo, ali prikriveno , kada se iskorišćivanja šuma odvojil o od biološke reprodukcije drva: u staroj Jugoslaviji kada su veletrgovci kupovali drvo na panju u državnim šumama (R. Pipan 14, B. Kraljić 4); ili kada se nije osiguralo naplaćivanje (planske objektivne) šumske takse za kupljeno drvo na panju: u SFRJ. godine 1961—1969, prilikom integracije šumarstva s preradbom drva u Vinkovcima (tada je došlo do prelijevanja renta čak u preradbu drva!), odnosno sada prilikom udruživanja rada i sredstava šumarstva u reprodukcijske komplekse npr. u SR Bosni i Hercegovini (također prelijevanje iz šumarstva u preradu drva!). Prilikom zloglasnih »ustanova sa samostalnim financiranjem« koje su se god. 195460. bavile u SR Hrvatskoj također samo s biološkom reprodukcijom drva u načelu nije |