DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 14 <-- 14 --> PDF |
dobit i »sve rente zajedno« a namijenjen je proširenoj biološkoj reprodukciji šuma, pa i novim stalnim šumskim prometnicama — prema Zakonu o šumama (13 član 68 i 69) i drugima. Te prometnice financira biološka reprodukcija drva te one ostaju njezino »vlasništvo«. A izgrađuje ih poseban šumskograđevinski OOUR. Ili: — OOUR-i biološke reprodukcije drva realiziraju jednostavnu biološku reprodukciju drva, prema propisima Zakona o šumama (15 član 66). Ukoliko za to trebaju manj e financijskih sredstava, oni uz to ostvaruju dobiti i apsolutnu rentu pa i neprave rente plodnosti (jer se realizacija ostvarila uz manj e cijen e od »lažnih socijalnih vrijednosti« koje odgovaraju društvene) nužnim uvjetima proizvodnje K. Marks 13). Da bi pri tom ostvarivali prave rente plodnosti, pored navedenog, oni trebaju naplaćivati još i razlike do iznosa »lažnih socijalnih vrijednosti«. To pak znači da trebaju naplaćivati čitave tzv. »induktivne cijene drva na panju« koje se temelje na najlošijim uvjetima proizvodnje koji su društveno nužni, a koje se prilično nesigurno mogu iskalkulirati (B. Kraljić 5, 6, 7). Sve ostale rente u tom slučaju pripale bi OOUR-ima iskorišćivanja šuma (jer je praktično vrlo teško dovoljno pouzdano iskalkulirati odvojene rente položaja I /B. Kraljić 5, 6, 10/). Oni bi financirali izgradnju nužnih stalnih šumskih prometnica. A po njihovoj upotrebi prepustili ih OOUR-ima biološke reprodukcije. Ukoliko bi ti OOUR-i imali raspoložive akumulacije (redovna dobit, apsolutna renta pa i eventualne neprave rente plodnosti I i II), oni bi mogli OOUR-ima iskorićivanja šuma za te prometnice isplatiti primjerenu naknadu (npr. 20% njihove nabavne vrijednosti),). A izgradnja prometnica bi opet vršili posebni OOUR-i. Na temelju onoga što smo naveli u prethodnim dvjema stavkama, lako se može zaključiti — da je povoljnije rješenje navedeno u prvoj stavci. Ono se uostalom temelji i na dugotrajnom iskustvu povijesti šumarstva, prema kojem, ekstradohoci plodnosti i položaja silom šumskog »vlasništva«, odnosno prava trajnog iskorištavanja-gospodarenja, prelaze u rente biološke reprodukcije šuma. Ta pak djelatnost je najprikladnija da vodi i trajnu brigu o dovoljnom otvaranju šuma prometnicama, koje izravno ostaju pod njezinom upravom — podižući ujedno time vrijednosti drva na panju i čitave šume. Ta djelatnost je jedina zainteresirana da te prometnice održava i koristi pri radovima biološke reprodukcije (čišćenja, prorede, sanitarne sječe i si.) kroz čitavo razdoblje koje će isteći do ponovnog iskorišćivanja glavnih prihoda odnosnih sječina. — Kada je šumarstvo udružilo rad i sredstva u šumarsko-drvopreradivačko- prometnu reprodukcijsku cjelinu, zajednički prihod (ZP) raspoređuje se na sve sudionike udruživanja, pa i na šumarstvo, tako da se najprije svakom sudioniku odvoji i ustupi njegove ekstradohotke (rente), a zatim bezrentovni ostatak zajedničkog prihoda (OZP) rasporedi na sve sudionike upravno proporcionalno njihovim »samoupravnim internim cijenama razmjene«. U tim cijenama važan utjecaj imaju bezrentovne, iskalkulirane normalne »cijene proizvodnje «, izračunate za svakog sudionika bez troškova materijala i usluga dobijenih od sudionika udruživanja u reprodukcijsku cjelinu. O tome vidi opširniji naš rad pod 11. Pri tom raspoređivanju treba poštivati ekonomske zakonitosti, izuzetno pribjeći daljnjem namjenskom udruživanju sredstava pa i kratkotrajnoj usmjerenoj stanovitoj »socijali«. uz koncenzus — u slučaju krajnje nemogućnosti da se prestrukturiranjem i racionalizacijama usklade privređivanja sudionika udruživanja u reprodukcijskoj cjelini. O tome vidi opširnije naš rad pod 12. |