DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 17 <-- 17 --> PDF |
UDK: 630*232.328.1 (Metasequoia sp.) šum. list CIX (1985) 219 ZAKORJENJIVANJE REZNICA METASEKVOJE Mato JURKOVIC* SAŽETAK. Postavljen je pokus zakorjenjivanja zimskih i ljetnih reznica metasekvoje. U oba pokusa korištene su jednogodišnje reznice, koje nisu tretirane sintetskim tvarima rastenja. Reznice za ovaj pokus uzete su sa dva matična stabla, različite starosti, od kojih je jedno staro 10, a drugo 25 godina. Pokus je pokazao signifakantne razlike od 26,17% i 22,50% zakorjenjenih reznica u korist mlađega stabla, a teslom signifikantnosti razlika proporcija potvrđena je njena signifikantnost na nivou od 0,020%. UVOD Značaj vegetativnog razmnožavanja šumskih vrsta drveća u procesu selekcije i oplemenjivanja je poznat. Na problemu kloniranja raznih vrsta * Mato Jurković dipl, inž. šum. Botanički zavod — Botanički vrt Prirodoslovno- matematičkog fakulteta u Zagrebu, Marulićev trg 9 a fk ´* MHMfflf B H ´´"""""/ ´ Zakorjenjivanje reznica Metaseqoia glyptostroboides A) ljetna reznica — B) zimske reznice |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 18 <-- 18 --> PDF |
drveća radi se već više godina. U tom cilju u našoj zemlji se koristi heterovegetativno razmnožavanje — cjepljenje ili kalemljenje biljaka, sa izuzetkom kod n°kih vrsta rodova topola i vrba, koje se razmnožavaju autovegetativno — zakorjenjivanjem reznica. U posljednje vrijeme su sve intenzivnija istraživanja mogućnosti autovegetativnog razmnožavanja i kulture tkiva sa ciljem dn se ove metode razmnožavanja prošire na što veći broj različitih vrsta četinjača i listača. Ovom se problemu posvećuju mnogi međunarodni skupovi. Našim radom i rezultatima istraživanja željeli smo dati jedan mali prilog koji predstavlja mogući pristup u rješavanju problema razmnožavanja metasekvoje zakorjenjivanjem reznica. MATERIJAL I METODE Reznice za ovaj pokus uzete su sa dva matična stabla Metasequoia glyptostroboides Hu et Cheng, različite starosti, od kojih je jedno staro 10, a drugo 25 godina. Pripremljene reznice su pikirane u supstrat za zakorjenjivanje koji se sastojao od 75% pijeska i 25% treseta. U ovom pokusu nisu upotrebijeni stimulatori zakorjenjivanja. Postavljen je pokus zakorjenjivanja zimskih reznica (15. III 1983.) i ljetnih reznica (22. VIII 1983.) u uvjetima staklenika. Pokus sa zakorjenjivanjem zimskih reznica trajao je do 15. VII 1983. (ukupno 123 dana), a ljetnih reznica do 15. XII 1983. (odnosno 116 dana). Temperatura zraka unutar, staklenika varirala je od + 9° C do + 20° C tijekom zimskih mjeseci, a od + 15° C do + 36° C za vrijeme ljetnih mjeseci. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA U tablici 1. prikazani su rezultati zakorjenjivanja zimskim reznicama, gdje se vidi da je od ukupno korišćenih 500 komada reznica u pokusu, dobijemo 226 komada zakorjenjenih reznica. Kod toga od 300 komada reznica uzetih sa mlađeg stabla, zakorjenilo se 167 ili 55,67%, a od 200 komada reznica sa starijeg stabla zakorjenilo se 59 ili 29,50%. Razlika od 26,17% zakorjenjenih reznica u korist mlađeg stabla je značajna, a testom signifikantnosti razlika proporcija potvrđena je njena signifikantnost na nivou od 1%. Prema podacima navedenim u tablici 2, gdje su prikazani rezultati zakorjenjivanja ljetnim reznicama, vidi se da je od ukupno 500 komada reznica u pokusu, dobiveno 125 komada zakorjenjenih reznica. Pri tom, od 300 komada reznica uzetih sa mlađeg stabla zakorjenjilo se 102 ili 34%, dok je od 200 komada reznica sa starijeg stabla zakorjenilo se 23 reznice ili 11,50%. Provedenim testom signifikatnosti razlika proporcija, razlika od 22,50% zakorjenjenih reznica i u ovom slučaju u korist mlađeg stabla je signifikantna na nivou od 1%. U pravilu zakorjenjivanje reznica uzetih sa mlađeg stabla je uspješnije od zakorjenjivanja reznica korišćenih sa starijeg stabla (55,67% u odnosu na 29,50% ili 34% u odnosu na 11,50% — Tablica 1 i 2). Na postojanje razlika u uspjehu zakorjenjivanja reznica sa stabala različite starosti ukazali su i drugi autori. Tako je prema podacima Ivanov e |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 19 <-- 19 --> PDF |
(1970), uspjeh zakorjenjivanja smreke Picea pungens Englm. i njenih formi, na biljkama starim 5—10 godina, varirao od 70—83%, dok su se reznice uzete sa 30-godišnjih stabala zakorjenile do 50%. Također Pjantnicki j (1961) ističe da se mogu dobiti posve dobri rezultati zakorjenjivanja, ako se koriste reznice sa stabala mlađih od 10 godina, a da se reznice sa starijih stabala zakorjenjuju teže ili se u opće ne mogu zakorjeniti. Uspjeh zakorjenjivanja reznica pored starosti bljaka, zavisi sa koga dijela krošnje su uzete reznice, kao i od niza drugih faktora. Rezultati zakorjenjivanja zimskim reznicama Tablica 1. Broj Broj zakorjenjenih Tekst signifiikantnosti reznica reznica P = X/N razlika proporcija N X PM p r 2 Mlađe stablo 300 167 0,5567 Starije stablo 200 59 0,2950 Ukupno 500 226 0,4520 0,2617** Rezultati zakorjenjivanja ljetnim reznicama Tablica 2. Broj Broj zakorjenjenih Tekst signifiikantnosti reznica reznica P = X/N razlika proporcija N X P,-P 2 Mlađe stablo 300 102 0,3400 Starije stablo 200 23 0,1150 Ukupno 500 125 0,2500 0,2250** ZAKLJUČAK Svrha ovog istraživanja je ispitivanje mogućnosti nastanka adventivnog korijena, a bez upotrebe sintetskih tvari rastenja, koje se inače preporučuju za rad s četinjačama. U ovim pokusima zakorjenjivane su reznice metasekvoje, uzete sa matičnih stabala različite starosti. Dobiveni su zadovoljavajući rezultati, s obzirom da reznice nisu tretirane stimulatorima zakorjenjivanja, a niti je zakorjenjivanje obavljanjeno u optimalnim uslovima. Ustanovljena je signifikantna razlika u uspjehu zakorjenjivanja reznica uzetih sa stabala rezličite starosti. Reznice korištene za pokus zakorjenjivanja rimskim reznicama pokazale su da je razlika od 26,17% u korist zakorjenjivanja reznica uzetih sa mlađeg stabla signifikantna. Također reznice uzete za pokus za pokus zakorjenjivanja ljetnim reznicama pokazale su da razlika od 22,50<´o u korist zakorjenjivanja reznica uzetih sa mlađeg stabla visoko značajna. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Ovim istraživanjima značajnost razlike od 26,17% i 22,50% zakorjenjenih rezriica u korist mlađeg stabla potvrđena je testom signifikantnosti razlika proporcija na nivou od 1%. LITERATURA 1. DenOuđea,P . aind B o o m, B. K. (1978): Manual of Cultivated Conifers, Boston — London. 2. I v a n o v a, Z. (1979): O nekotorrh faktorah korneöbrazovania u stablevih čerenkov hvojnih rastenij. Fiziologija rastemj, 26, 364. Akademija nauk SSSR, Moskva. 3. Jurković , M. (1981): Metasequoia glyptostroboides Cheng et Hu. Hortikultura 3, 28—29. 4. Krüssman , G. (1978): Die Baumschule. Berlin und Hamburg. 5. Pjatniekij , S. (1961): Praktikum po lesnoj selekciji. Moskva. 6. Symposium on Clonal Forestry. Research Notes 32. Swedish University of Agricultural Sciences, Department of Forest Genetics, Uppsala 1981. 7. Vegetative propagation of forest trees-physiology and practice, Lectures from a symposium in Uppsala. The Institute for Forest Improvement and The Department of Forest Genetics, College of Forestry, The Swedish University of Agricultural Sciences, Uppsala 1977. . 8. Vi đakov i ć, M. (1982): Četinjače — morfologija i varijabilnost. Zagreb. 9. Vukićević , E (1982): Dekorativna dendrologija. Beograd. The Rooting of Cuttings of Metasequoia Summary The plant material included in this experiment was collected during the winter and the summer of 1983. The cuttings of Metasequoia glyptostroboides Hu et Cheng were taken from two trees of different age (10 and 25 years), in order to study the possibility of mass production vegetative copy. An experiment of rooting winter cuttings (15 March 1983) and summer cuttings .´22 August 1983) was made under greenhouse conditions. In both tests the cuttings were placed in the rooting medium consisting of 75% of coarse sand and 25´% peat. Regarded in whole, the results of rooting summer cuttings show that the success of rooting was 25%. But from cutings from younger tree one has obtained 34%, of tooted cutings which is for 11,50% more than of cuttings from older tree (Table 2). Rooting of winter cutings in whole (45,20%) is more successful than rooting of summer cuttings (25%). However, from cutings from younger tree one has obtained 55,67% of rooted cutings which is for 29,50% more than of cutings from older tree (Table 1). |