DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 18 <-- 18 --> PDF |
drveća radi se već više godina. U tom cilju u našoj zemlji se koristi heterovegetativno razmnožavanje — cjepljenje ili kalemljenje biljaka, sa izuzetkom kod n°kih vrsta rodova topola i vrba, koje se razmnožavaju autovegetativno — zakorjenjivanjem reznica. U posljednje vrijeme su sve intenzivnija istraživanja mogućnosti autovegetativnog razmnožavanja i kulture tkiva sa ciljem dn se ove metode razmnožavanja prošire na što veći broj različitih vrsta četinjača i listača. Ovom se problemu posvećuju mnogi međunarodni skupovi. Našim radom i rezultatima istraživanja željeli smo dati jedan mali prilog koji predstavlja mogući pristup u rješavanju problema razmnožavanja metasekvoje zakorjenjivanjem reznica. MATERIJAL I METODE Reznice za ovaj pokus uzete su sa dva matična stabla Metasequoia glyptostroboides Hu et Cheng, različite starosti, od kojih je jedno staro 10, a drugo 25 godina. Pripremljene reznice su pikirane u supstrat za zakorjenjivanje koji se sastojao od 75% pijeska i 25% treseta. U ovom pokusu nisu upotrebijeni stimulatori zakorjenjivanja. Postavljen je pokus zakorjenjivanja zimskih reznica (15. III 1983.) i ljetnih reznica (22. VIII 1983.) u uvjetima staklenika. Pokus sa zakorjenjivanjem zimskih reznica trajao je do 15. VII 1983. (ukupno 123 dana), a ljetnih reznica do 15. XII 1983. (odnosno 116 dana). Temperatura zraka unutar, staklenika varirala je od + 9° C do + 20° C tijekom zimskih mjeseci, a od + 15° C do + 36° C za vrijeme ljetnih mjeseci. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA U tablici 1. prikazani su rezultati zakorjenjivanja zimskim reznicama, gdje se vidi da je od ukupno korišćenih 500 komada reznica u pokusu, dobijemo 226 komada zakorjenjenih reznica. Kod toga od 300 komada reznica uzetih sa mlađeg stabla, zakorjenilo se 167 ili 55,67%, a od 200 komada reznica sa starijeg stabla zakorjenilo se 59 ili 29,50%. Razlika od 26,17% zakorjenjenih reznica u korist mlađeg stabla je značajna, a testom signifikantnosti razlika proporcija potvrđena je njena signifikantnost na nivou od 1%. Prema podacima navedenim u tablici 2, gdje su prikazani rezultati zakorjenjivanja ljetnim reznicama, vidi se da je od ukupno 500 komada reznica u pokusu, dobiveno 125 komada zakorjenjenih reznica. Pri tom, od 300 komada reznica uzetih sa mlađeg stabla zakorjenjilo se 102 ili 34%, dok je od 200 komada reznica sa starijeg stabla zakorjenilo se 23 reznice ili 11,50%. Provedenim testom signifikatnosti razlika proporcija, razlika od 22,50% zakorjenjenih reznica i u ovom slučaju u korist mlađeg stabla je signifikantna na nivou od 1%. U pravilu zakorjenjivanje reznica uzetih sa mlađeg stabla je uspješnije od zakorjenjivanja reznica korišćenih sa starijeg stabla (55,67% u odnosu na 29,50% ili 34% u odnosu na 11,50% — Tablica 1 i 2). Na postojanje razlika u uspjehu zakorjenjivanja reznica sa stabala različite starosti ukazali su i drugi autori. Tako je prema podacima Ivanov e |