DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 41 <-- 41 --> PDF |
STRUČNI I ZNANSTVENI SKUPOVI SIMPOZIJ UREĐIVANJA ŠUMA U SVJETLU DOSTIGNUĆA ŠUMARSKE ZNANOSTI I RAZVOJA PRIVREDE Prof. đr Šime MEŠTROVIĆ U organizaciji Katedre za uređivanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održan je od 18. do 22. 02. 1985. godine simpozij »Uređivanje šuma u svjetlu dostignuća šumarske znanosti i razvoja privrede« na otoku V. Brion u nacionalnom parku Brioni. Simpoziju je prisustvovalo 138 znanstvenih i stručnih radnika od toga dz SR Hrvatske 115, SR Srbije 10, SR Slovenije 4, SR Crne Gore 2 te iz SR Bosne i Hercegovine 7. Rad Simpozija se je odvijao ina plenarnim sjednicama na kojima je prezentirano 20 referata u trajanju od ukupno 17,30 sati. Poslije svaka tri referata bilo je predviđeno vrijeme za diskusiju koja je ukupno trajala 5 sati. Simpoziju su prisustvovali pomoćnik predsjednika Komiteta za poljoprivredu i Šumarstvo SRH Tomislav Krnjak , dipl. inž, šum., General Franjo K n e b 1, dipl. inž. šum., narodni heroj, član Savjeta SR Hrvatske. Referati su održani na simpoziju prema redoslijedu izlaganja: Prof. dr Dušan Klepac: »Znanstvene zasade uređivanja šuma u planira nju« Prof. dr Sime Meštrović: »Uređivanje šuma u našem zakonodavstvu i praksi« Dr Uroš Golubović: »Sječne zrelosti kao komponente uređivanja šuma koje se u praksi ne poštuju« Prof. dr Branimir Prpić: »Ekološki faktor kao limitirajući činioci u gospo darenju šuma« Prof. dr Siavko Matić: »Prirodno pomlađivanje šuma« Mr Andrija Vranković: »Značaj pedološkog pokrova u uređivanju šuma« Prof. dr Đuro Rauš: »Značaj fitocenologije u uređivanju šuma« Dr Dražen Cestar: »Primjena tipologije u uređivanju šuma« Prof. dr Zdenko Tomašegović: »Primjena fotograme tri je i fotointerpretacije u planiranju « Mr Radovan Križanec: »Uređivanje privatnih šuma u SR Hrvatskoj« Mr Gašpar Fabijanić: »Uređivanje privatnih šuma u ŠG Karlovac« Prof. dr Živojin Milin: »Neki problemi uređivanja šuma na koje postoji pravo svojine u SR Srbiji van teritorija SAP« Prof. dr Šime Meštrović: »Uređivanje šuma s posebnom namjenom« Inž. Marijan Kolić: »Izrada programa za šume s posebnom namjenom« Prof. dr Franc Gasparšić: »Kreativnost u uređivanju šuma« Prof. dr Ankica Pranjić; »Pouzdanost rezultata izmjere šuma« |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Prof. dr Marijan Kotar: »Vrsta i kakvoća nekih važnijih informacija o sta ništima i sastojinama za potrebe uređivanja šuma« Prof. dr Ostoja Stojanović, »Primjena računske grafike za izravnavanje viMr Mirko Subotie: sinskih krivulja i bonitiranje sastojina« Inž. Ninoslav Novak, »Integralni način izrade osnova gospodarenja (ureinž. Josip Bokun: đivanje šuma) pomoću elektroničkog računala u funkciji unapređenja šumarske proizvodnje i formiranja baze podataka o šumama« Prof. dr Lazar Tomanić: »Suvremeni zadaci šumskog planiranja« Mr Karmelo Poštenjak, »Uređivanje priznatih sjemenskih sastojina u SRH« inž. Marija Gradečki: Dr Grujo Bazalo: »Neki aktuelni problemi u vezi sa izgradnjom šu mskoprivrednih područja kao jedinstvenih privred nih objekata u SR BiH« Prof. dr D. Jović, »Dosadašnji rezultati rada na stvaranju i primjeni doc. dr S. Bankovać, informacionog sistema u savremenom planiranju i dr D. Vitas: gazdovanju šumama i šumskim područjima« Prof. dr Rudolf Sabadi, »Dugoročni i srednjoročni ciljevi šumarstva kao inž. Hranislav Jakovac: funkcija općedruštvene dobrobiti« Referati će biti tiskani u posebnoj ediciji i dostavljeni svim učesnicima a zainteresirani će ih moći kupiti kod izdavača — Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ovdje donosimo najosinovnije preporuke koje proizlaze iz referata i diskusija. 1. Uređivanje šuma se razvijalo s razvojem društva i ima dugu tradiciju od prvih pisanih tragova u statutima pomorskih gradova iz početka Xlll-stog stoljeća preko zakonskih uredbi iz XVIII i XIX stoljeća do danas. Proizvodnja u šumarstvu je dugoga vijeka pa je normalno da je trajnost i postojanost metoda uređivanja šuma bila i po više desetaka godina. 2. Zakonske odredbe, uputsfva ili pravilnika za uređivanje šuma treba dorađivati uporedo s napretkom a razvojem nauke i tehnike te potreba društva. Višestruka uloga šuma dolazi sve više do izražaja pa je neophodna valorizacija šume kroz sve njene vrijednosti. 3. Pravilnik koji je na snazi trebao bi biti elastičniji ali koncizniji i u nekim odlukama određeniji. Treba respektirati već preko 70 godna ustaljenu podjelu naših šuma na gospodarske jedinice (šumsko-uzgojne gospodarske jedinice) i odjele kao stalnu i trajnu podjelu koja mora biti identična na karti i terenu te odsjeke (sastojlne) kao promjenljivu podjelu koja se također prenosi na teren; kao i uređajne razrede (računske gospodarske jedinice) koje predstavljaju bazu za planiranje i izračunavanje etata te se unose samo na nacrte a ne i na teren. 4. Izradom pedoloških, fitocanoloških i tipoloških karata treba nastaviti u sve krupnijem mjerilu, a one će biti pravi putokaz uređivaču kod planiranja i realizatoru kod gospodarenja šumama. Za šume za koje su navedene karte napravljene u prikladnom mjerilu uređivač će ih koristiti i donositi u osnovi gospodarenja zajedno s gospodarskom podjelom. 5. Uređivanju privatnih šuma posvetiti više pažnje nego do sada. Uređivanje provesti po istim metodama kao i društvene s time da osnovna jedinica za dden244 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 43 <-- 43 --> PDF |
tifikaciju bude katastarska čestica a podjela može biti po odjelima i odsjecima. Predlaže se podruštvljavanje šumskih privatnih parcela uz uvjet da se vlasniku dozvoli sječa postojeće drvne mase. 6. Jedinstveno je prihvaćena donja granica ophodnje hrasta lužnjaka od 120 godina s time da se teži ka povoljnijoj dobi sječe od 140 dli 160 godina. U sastojinama hrasta lužnjaka ili kitnjaka gdje je ukupna temeljnica u dobi iznad 80 godina pala ispod 15 im- a sastojine su slabog izgleda i loše kvalitete, može dob sječe biti i manja od ophodnje to znači 90 ili 100 god. s time da se sastojine prirodno ili umjetno pomlade istom vrstom, tj. hrastom. 7. Činjenica da mi od poslije rata po zacrtanim kriterijima iz »Općih uputstava za uređivanje šuma 1948« uređujemo maše jednodobne šume i njima gospodarimo, upućuje na to da smo mi 100 godišnje hrastove sastojine doveli do ovoga stanja u kome se sada nalaze. Da se sada ne napravi greška neophodno je svaku sastojinu posebno studiozno procjeniti i odlučiti se što s njom. 8. Pomiadno razdoblje kod ophodnih sječa traje 20 godina pa i osnovu sječa glavnog prihoda treba .raditi za 20 godina a orijentaciono za polurazdoblja s time da se iz jednog u drugo polurazdoblje može prebaciti a da je obavezna realizacija po masi u pojedinim godinama. 9. Proširena biološka reprodukcija mora se planovima detaljnije razraditi i njoj pokloniti potrebnu pažnju. 10. Realizaciju osnove gospodarenja neophodno je pratiti detaljnim šumsko uzgojnim planom. Kod izrade plana gospodarenja šumama voditi računa o utjecaju različitih ekoloških čimbenika na šumu i šumske ekosisteme. 11. Prirodna obnova kako jednodobnih tako i prebornih šuma je osnovni preduvjet njihove produktivnosti i stabilnosti pa u planiranju gospodarenja mora biti njihov postulat. Čista sječa u krugovima kod prebornih šuma posebno je neopravdana. 12. Osigurati trajnu suradnju svih zainteresiranih na planu razvoju informacijskog sustava podržanog automatskom obradom podataka u šumarstvu SRH i SFRJ. U tom pravcu u što kraćem roku realizirati stručne dogovore šireg kruga svih zainteresiranih za brži, ekonomičniji i efikasniji razvoj informatike u šumarstvu. Navedene preporuke neće biti teško sprovesti u život kada su ih prihvatili gotovo svi planeri kao i realizatori planova u našoj Republici. |