DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Prof. dr Marijan Kotar: »Vrsta i kakvoća nekih važnijih informacija o sta ništima i sastojinama za potrebe uređivanja šuma« Prof. dr Ostoja Stojanović, »Primjena računske grafike za izravnavanje viMr Mirko Subotie: sinskih krivulja i bonitiranje sastojina« Inž. Ninoslav Novak, »Integralni način izrade osnova gospodarenja (ureinž. Josip Bokun: đivanje šuma) pomoću elektroničkog računala u funkciji unapređenja šumarske proizvodnje i formiranja baze podataka o šumama« Prof. dr Lazar Tomanić: »Suvremeni zadaci šumskog planiranja« Mr Karmelo Poštenjak, »Uređivanje priznatih sjemenskih sastojina u SRH« inž. Marija Gradečki: Dr Grujo Bazalo: »Neki aktuelni problemi u vezi sa izgradnjom šu mskoprivrednih područja kao jedinstvenih privred nih objekata u SR BiH« Prof. dr D. Jović, »Dosadašnji rezultati rada na stvaranju i primjeni doc. dr S. Bankovać, informacionog sistema u savremenom planiranju i dr D. Vitas: gazdovanju šumama i šumskim područjima« Prof. dr Rudolf Sabadi, »Dugoročni i srednjoročni ciljevi šumarstva kao inž. Hranislav Jakovac: funkcija općedruštvene dobrobiti« Referati će biti tiskani u posebnoj ediciji i dostavljeni svim učesnicima a zainteresirani će ih moći kupiti kod izdavača — Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ovdje donosimo najosinovnije preporuke koje proizlaze iz referata i diskusija. 1. Uređivanje šuma se razvijalo s razvojem društva i ima dugu tradiciju od prvih pisanih tragova u statutima pomorskih gradova iz početka Xlll-stog stoljeća preko zakonskih uredbi iz XVIII i XIX stoljeća do danas. Proizvodnja u šumarstvu je dugoga vijeka pa je normalno da je trajnost i postojanost metoda uređivanja šuma bila i po više desetaka godina. 2. Zakonske odredbe, uputsfva ili pravilnika za uređivanje šuma treba dorađivati uporedo s napretkom a razvojem nauke i tehnike te potreba društva. Višestruka uloga šuma dolazi sve više do izražaja pa je neophodna valorizacija šume kroz sve njene vrijednosti. 3. Pravilnik koji je na snazi trebao bi biti elastičniji ali koncizniji i u nekim odlukama određeniji. Treba respektirati već preko 70 godna ustaljenu podjelu naših šuma na gospodarske jedinice (šumsko-uzgojne gospodarske jedinice) i odjele kao stalnu i trajnu podjelu koja mora biti identična na karti i terenu te odsjeke (sastojlne) kao promjenljivu podjelu koja se također prenosi na teren; kao i uređajne razrede (računske gospodarske jedinice) koje predstavljaju bazu za planiranje i izračunavanje etata te se unose samo na nacrte a ne i na teren. 4. Izradom pedoloških, fitocanoloških i tipoloških karata treba nastaviti u sve krupnijem mjerilu, a one će biti pravi putokaz uređivaču kod planiranja i realizatoru kod gospodarenja šumama. Za šume za koje su navedene karte napravljene u prikladnom mjerilu uređivač će ih koristiti i donositi u osnovi gospodarenja zajedno s gospodarskom podjelom. 5. Uređivanju privatnih šuma posvetiti više pažnje nego do sada. Uređivanje provesti po istim metodama kao i društvene s time da osnovna jedinica za dden244 |