DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 51     <-- 51 -->        PDF

e) premalo stimulativno raspoređivanje
ostatka čistog dohotka i premalo stimulativna
raspodjela osobnih dohodaka prema
učinku,


f) nevođenje financijskog računa o utjecaju
djelatnosti biološke reprodukcije
drva na stvaranje drvnog prirasta.


g) preslabo samoupravno udruživanje
rada u odgovarajući reprodukcijski kompleks
;


3) značaja društvene regulative,
posebno propisa Zakona o šumam
a:


a) neke mjere ekonomske politike nisu
dovoljno adekvatne za biološku reprodukciju
drva pa i za šumarstvo,


b) neki propisi najnovijeg Zakona" o
šumama SR Hrvatske nisu adekvatni za
šumarstvo.


S navedenim u vezi, autor u svojoj studiji
obrađuje 17 samostalnih radova-poglavlja
(problema).


Navedeno pod toč. 2) a) b) pri tome ne
obrađuje jer je o tome već objavio stri posebna
rada.


A navedeno pod toč. 3) a) b) obuhvaća
putem same obrade pretežnog broja od
navedenih 17 radova-poglavlja.


Za svaiki rad-^poglavlje autor daje sažetak,
uvod, obradu, zaključke, kratki sadržaj.
Stoga ćemo ovdje za svaki od tih
radova dati samo njegovu bit, ovako:


I Pojam, karakteristike i nužnost šum
skogospođarskog područja. Autor najprije
ukratko ističe glavne principe na kojima
se temelje naši propisi o šumskogospodarskorn
području. Pri tome osobito ističe: da
je ono razmjerno veliko, da tröba imati
približno normalan raspored dobnih, odnosno
debljinskih, razreda, da treba biti
prikladno da gospodarenjem osigurava trajno
(za proširenu biološku reprodukciju)
dovoljno veliki pozitivni planski financijski
rezultat, da je ono obično obuhvaćeno
jednom radnom organizacijom. Nad´ležn´
koordinacioni odbor predložio je za šumskogospodarsko
područje 17 kriterijuma, s


time da je nužno osigurati barem 12 od
njih, pa je prema tome predložio nova
šumskogospodarska područja. Autor se s
time ne slaže — zahtijevajući da se uvijek
poštuju izvorni pr´ncipi kao uvjeti bez kojih
se nemože (ističući pri tom osobito slučaj
tadašnjeg Šumskog gospodarstva Gospić).


Kao vlastitu alternativu — autor uz to
navodi da bi trebalo usvojiti definiciju
šumskogospodarskog područja koje se temelji
na izvornim principima, ali što manje
površine i bez obzira na trajni pozitiv ni
planski financijski rezultat. Tim putem
mogla bi se sačuvati ona prikladnost za
trajno šumsko gospodarenje koja još danas
postoji na manjim površinama, a od velikog
je značenja za zaštitu okoliša i ekonomično
zadovoljavanje društvenih potreba.
A jedna radna organizacija mogla bi se
samoupravno obvezati da gospodari s više
takvih pozitivnih i negativnih šumskogospodarskih
područja, prema za njih društveno
odobrenim šumskogospodarskim osnovama,
vodeći računa o mogućnosti ostvarenja
trajno dovoljno velikog pozitivnog
planskog financijskog rezultata (u faktičnim
uvjetima) čitave radne organizacije,
koji osigurava dovoljni dio proširene biološke
reprodukcije šuma.


II Bitne značajke i mjesto osnove organizacije
udruženog rada u šumarstvu.
Autor najprije analizira zakonske odredbe


o OOUR-u u našem privrednom sistemu
Zatim analizira značajke dviju glavnih
djelatnosti šumarstva, koje se zaista mogu
uzeti kao dvije djelatnosti ali i kao jedan
jedinstveni proces rada pri šumskom gospodarenju.
Za to govori: konvencijsko
njihovo razgraničenje (resurekcijski si jekovi,
čišćenje, prorede mladih sastojina i
tankih stabala ´kriterijum samo financijska
opravdanost/ i dr.); neke uzgojne i zaštitne
mjere obavljaju se tehnikom sječe
i daljnjeg iskorišćivanja šuma; jeftinije iskorišćivanje
uzrokuje skuplju biološku reprodukciju
drva. S tim u vezi, autor smatra
da se odredbe zakona trebaju prilagoditi
specifičnostima šumarstva: to više što ek253