DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 55     <-- 55 -->        PDF

IX Kritički osvrt na tzv. »amortizaciju
šuma«. Autor najprije prikazuje tu »kategoriju
« prema propisanim značajkama.
Odmah konstatira da unutar jednostavne
reprodukcije ne sadrži troškove čuvanja
šuma, konsignacije i si. — iz »redovnog
održavanja«, a sadrži niz drugih troškova
iz »redovnog održavanja«: redovnu zaštitu
šuma, redovno uređivanje šuma, održavanje
tipičnih osnovnih sredstava te
si. To se odnosi i na proširenu reprodukciju
šuma, ne obuhvaćajući pri tome rashode
investicijske zaštite. Sve to iako se
amortizacija treba odnositi samo na jednostavnu
reprodukciju, bez troškova redovnog
održavanja ... (od II polugodišta
1957).


Suma, i njezino drvo, uopće se — već raste; prema tome, naziv je ne-
V
adekvatan. Temeljena formula je ,
V u,
umjesto dakle, daje polovične


0,5 u
iznose, V u njoj se odnosi na rentovnu
vrijednost, dakle s tog razloga pak daje
prevelike iznose. Ta »amortizacija« šume
ne ovisi uopće o količini godišnje sječo.
Ona nerazlučno služi i jednostavnoj i proširenoj
reprodukciji drva te tipičnih osnovnih
sredstava. ltd. Na temelju svega
toga autor zaključuje da se tu radi o određenom
sistemu financiranja biološke reprodukcije
u šumarstvu, ali o pogrešnoj
i štetnoj mistifikaciji ekonomske stvarnosti
u toj oblasti koja ga diskalificira kao
element kalkulacija troškova. Pri koncu
rada autor prikazuje i glavne značajke
rada anonimnog autora, koji je poslužio
kao kamen temeljac toj »kategoriji«, te
»teorijsku pozadinu« tih postavki. One trpe
od već navedenih grešaka, a u nekim
dodatnim postavkama od pravih zabluda.
Ta je »kategorija« već poodavno napuštena,
nipr. u SR BiH i Hrvatskoj, ali se
nažalost u nekim SR još zadržala inercijom
. . .


X Biološko-reprodukciona vrijednost
posječene drvne mase u šumarstvu. Uvod


no autor najprije objašnjava termin »biološko-
reprodukciona« kada se odnosi na
šumsku sastojinu (uslugu njezina uzgajanja
i zaštite), ma tržišnu (prometnu) vrijednost
«) ; odnosno kada se odnosi na tržišnu
(prometnu) vrijednost šumskih sastojina,
na »individualnu ´cijenu proizvodnje´
drva u konkretnom šumskogospodarskom
području«. Prava, tj. tržišna (prometna)
vrijednost za šumarstvo — uvijek
obuhvaća i potencijalne rente. Ovisno o
vrstama tih »biološko-reprodukcijskih«
vrijednosti — oVise i moguće vrste bilanciranja
uspjeha i imovine u šumarstvu
(posebno njegovoj biološkoj proizvodnji).
Te su vrijednosti potrebne ne samo za
djelatnosti ukupno — nego i po jedinicama
njihovih proizvodnih učinaka; to
stoga da bi se vodilo računa ne samo o
količinama nego i o kvalitetama, tj. vrijednosti
. . . putem novca.


Autor zatim na temelju niza svojih
originalnih odnosnih radova — prikazuje
točno metodiku kalkuliranja »individualnih
´cijena proizvodnje´ drva u konkretnom
šumskogospodarskom području«, i < :t
sumarno i pojedinicama proizvoda, tečajnog
godišnjeg drvnog prirasta, odnosno
godišnje sjećne drvne mase. Za to daje
novu i kompletni ju obradu. Začetak te
metodike prikazao je već 1952. u svojoj
knjizi »Ekonomski elementi proizvodnje
socijalističkog šumarstva«. No, tada je pri
postojanju državnosocijalističkog sistema
sa zajedničkim državnosocijalističkim budžetom
takve cijene proizvodnje računao
po prosječnim uvjetima čitave NR Hrvatske;
te cijene su uspješno primijenjene u
toj Republici dok je rukovodio financijskim
planom šumarstva. U novijim radovima,
pa i ovdje, on se orijentirao ma pojedino
šumskogospodarsko područje i odvojeno
dodavanje (u °,,) sredstva uime izgradnje
autofinanciranih stalnih dodatnih
šumskih prometnica te uime autofinancirane
proširene biološke reprodukcije šuma


— sve na temelju normalnih troškova i
akumulacija te društveno odobrene šumskogospodarske
osnove.
257