DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 64 <-- 64 --> PDF |
za neke pojmove ova dva bliska slavenska jezika. Ova knjiga, kao udžbenik i priručnik za šumarske stručnjake, a posebno za one koji se bave šumskim melioracijama, predstavlja dragocen doprinos na koji je bilo pot- HOLTEN DE LA ESTACION CENTRALE DE ECOLOGIA, Br. 26, Madrid, 1984. Bara, S.; Rigueiro, A.; Gil Sot res, M. a del C, Alonso, M,: Melioracija hiperhumidnog tla pod vrijesom unošenjem bora Pinus rađiata Sedamnaeset godina nakon pošumljenja borom Pinus radiata tla pod vrijesom primijećuje se porast mobilnog Ca i Al, a smanjenje K. Ponešto je povećan upotrebljivi P kao i omjer C/N. Znatno je povećan stupanj humifikacije organske materije pri čemu omjer 2H/2F ostaje veći od jedinice. Vrijednost pH ne pokazuje znatnih varijacija. Analiza vegetacije pokazuje progresivnu evoluciju uz nestanak nekih vrsta prvobitnog guštika i dominaciju šumskih zeljastih biljaka. Relativna a´bundacija kupine (Rubus sp.) te prisutnost hrasta Quercus robur i breze Betula celtiberica odražavaju poboljšanje svojstava tla. Rezultati mikrobioloških straživanja pokazuju da introdukcija bora poboljšava telurske populacije, osobito onih dušičnog ciklusa. Smanjuje se brojnost proteolitskih mikroorganizama u usporedbi s tlom pod vrijesom i stanovito blokiranje aktivnosti karbonskog ciklusa, posebno iz grupe amilolitika. Velasco, F.; Almendros, G.: Karakteristike šumskog humusa u subhumidnim smeđim tlima na pijescima (facies Buntsanđstein) (Guđalajara) rebno ukazati, naročito radi svoje komp letnosti i sistematičnosti. Knjigu je objavila izdavačka kuća knjiga i časopisa: »PRIRODA« — BRATI SLAVA, 1984. (Broj publikacije 5536). Cena je 48 KČS. Ing. D. Bura Insuficijencija gline i konkurentski bioklimatski faktori u subhumidnim smeđim tlima, razvijenim na trijaskim pijescima (facies Buntsandstein) u provinciji Guadalajara, uvjetuju evoluciju organske materije, koja završava u formaciji pješčanog moder humusa (sandmull) u šumama hrasta Quercus pyrenaica ili mor humusa u formacijama koje graniče sa borom Pinus pinaster. U oba šumska ekosistema dokazan je povoljan utjecaj vegetacije u biokemijskom ciklusu nekih kationa, kod čega se humusni horizonti obogaćuju Ca, Mg i Na ionima u šumi Q, pyrenaica; stupanj zasićenja i pH horizonta A povećavaju se znatnije samo u odnosu na horizont B. Frakcioniranjem organske materije u tlima moglo se dokazati da slobodne organske materije ima više od vezane, osobito u huminskom horizontu pod borom P. pinaster. Humifikacija koja se uglavnom razvila posredno u šumi Q. pyrenaica i direktnom transformacijom počevši od lignina u šumi P. pinaster, rezultira formacijom humusa s većim učešćem fulvinskih nego huminskih kiselina (manje polimeriziranih u tlu pod P. pinaster) dominacijom huminske frakcije nad huminskim komponentama koje se mogu ekstrahirati alkalijskim reakcijama i većim učešćem neotopivog humina vezanog na željezo i glinu. Humus u šumi Q. pyrenaica predstavlja viši stupanj evolucije od humusa u šumi. P. pinaster. Filtracija, pomoću Sephadexa pokazala je učinak vegetacije (Q. pyrenaica) koji je povoljan za polimerizaciju molekula huminskih kise |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 65 <-- 65 --> PDF |
lina. Pokazao se i veći stupanj kondenzacije aromatskog nukleusa i alifatski karakter, manje izražen u huminskim kiselinama ekstrahiranim iz tla pod 0. pyrenaica nego iz humusa pod P. pinaster. Molinas, M. a L.; O 1 i v a. M.: Izolacija gljivice Phytophtora de Bary iz hrasta plutnjaka napadnutog od bolesti »Escaldado« Rad predstavlja vrijedan prilog razjašnjenju etiologije »escaldada«, bolesti hrasta plutnjaka. Izoliran je u nekoliko repeticija micelij Phytophtora de Bary, privremeno klasificiran u vrstu Ph, ornnivora, iz kambijalnog tkiva hrasta plutnjaka s karakterističnim lezijama vlažnog raka na bazi debla. Objašnjava se upotrebljena tehnika izolacije, opisuju neke karakteristike patogena i razmatra važnost infekcije, koja po mišljenju autora može ozbiljno ugroziti uzgoj hrasta plutnjaka u napadnutim područjima. Cal vino, F.; De Castro, A.; Canals, J. L. S. G u i t i a n, J.; Bas, S.: Režim ishrane cibetke, Genetta genetta L., u Galiciji, na sjeverozapadu Iberijskog poluotoka Iznose se rezultati analize 127 digestivnih organa cibetke i ekskremenata jednog godišnjeg ciklusa, skupljenih sa dva depozita, 1974. i 1979. godine. Rezultati pokazuju da se cibetka hrani uglavnom sisavcima i šumskim pticama. U zavissnosti od antropogenog biotipa napada često i životinje u torovima. Hrana varira tijekom godine prema sezonskim kao što su gmazovi i biljni plodovi u ovisnosti od njihove abundancije, okusa i dostupnosti. Širina trofičke niše galicijske cibetke slična je kao i u ostalom dijelu Iberijskog poluotoka. Na sjeveru se više hrane vodozemcima, strvinom, životinjama u toru i šumskim sisavcima, a na jugu gmazovima, insektima i biljnim plodovima. Cibetke preferiraju plijen kojega biomasa iznosi 15—60 gr. Neke populacije pokazuju u svojoj ishrani veliku antropogenu ovisnost. De Paz, O.: Prilog poznavanju Španjolskih šišmiša i njihova zaštita Prikazuju se najvažniji aspekti biologije i ekologije hiroptera. Ističe se i njihovo značenje u ekonomiji prirode kao predatora insekata i prilog unapređenju poljoprivrede i zdravstvenog stanja čovjeka. Na kraju se ukratko opisuju sve vrste koje čine faunu hiroptera Iberijskog poluotoka. Cabrera, M.; Perez Bujarrab a 1, E.: Zimski cenzus močvarnih ptica u provinciji Zaragoza (Siječanj, 1984.) Daju se podaci o zimskom cenzusu močvarnih ptica 1984. godine, dobiveni na 27 lokaliteta u provinciji Zaragoza i u 6 limitrofnih provincija. Komentiraju se opće značajke tih vlažnih područja i različite promjene koje se zbivaju u njima kao kolektorima močvarnih ptica. Ena, V.; Garcia — Gaona, J. F.; Martinez, A.: Praćenje tri pjevališta velikog tetrijeba (Tetrao urogallus) u vrijeme parenja u kantabrijskom planinskom masivu. Neki praktični savjeti za cenzus tih ptica. Tijekom proljeća 1982. 1983. godine praćena je aktivnost velikog tetrijeba u tri pjevališta u kantabrijskom planinskom masivu. Prikazuju se neke značajke parenja tih ptica: nepravilnost, trajanje, podjela na faze. Uspoređuju se dobiveni rezultati s onima ranijih cenzusa u tim pjevalištima, a na kraju daje protokol za slijedeće cenzuse pomoću sistema prebrojavanja u pjevalištima. Unidad Vida Silvestra (Bale a r e s): Kvantifikacija nekih otočnih populacija gušterica Prikazuju se cenzusi populacija lacertida na nekim otocima Baleara i Piti 267 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 66 <-- 66 --> PDF |
usa, dobiveni pojednostavljenom metodom sukcesivne supresije. Rezultati su koherentni s opažanjima u otprilike 50% slučajeva. Minimalna poznata populacija je 6 primjeraka na otoku Fonoll (Cabrera), a maksimalna na Escull Vermeil, u grupi Ses Bledes kod Ibize sa 50 primjeraka na 350 m2 (14.28 primjeraka po ha). L o b o n, L.; Elvira, B.; V i g a 1, C. R.; Doadrio , I.: O rasprostranjenosti i sistematici balavog peša (Cottus «obio L.) u Španjolskoj (1) U radu se diskutira o položaju u sistematici i rasprostranjenosti balavog peša {Cottus gobio L., 1758), ribe iz reda Tvrdorepki, u Španjolskoj. Proučavano je 57 primjeraka: 6 iz rijeke kizaide — Nive, Valcarlos (Navarra) i 51 iz rijeke Garona, Bosost (Lerida), na sjevernim padinama Pirineja. Populacija rijeke Luzaide — Nive je novi lokalitet za Španjolsku i nova vrsta za Navarru. Proučavane metričke i merističke značajke pokazuju da su španjolske i evropske populacije slične. Osim toga, na dva navedena lokaliteta koegzistiraju primjerci s jednim ili dva mukozna porusa na mandibularnoj simfizi. Zato se smatra da bi podvrsta (Cottus gobio hispaniolensis Bacescu et Bacescu-Mester, 1964, trebala biti sinonim tipične podvrste. Martin, J.; T e m p 1 a d o, J.: Preimaginalni stadij i biologija leptira Melitaea phoebe (Denis et Schiffermüller, 1755) (Lep. Nymphalidae) Opisuju se glavne morfološke značajke preimaginalnih stadija leptira Melita- ea phoebe (D. et Schiff.). Na temelju istraživanja biološkog ciklusa te vrste u Madridu zaključuje se da se gusjenica hrani biljkom Centaurea ornata Willd., da ima jednu generaciju u godini, a dijapauza u larvalnom stadiju obuhvaća estivaciju i invernaciju. Diskutira se o postojanju parcijalne druge generacije u nekim godinama. G a n g w e r e, S. K.; Gracia De V i e d m a. M.: Preliminarna informacija o crvenoj knjizi iberijskih ravnokrilaca Informacija nagovješćuje i pruža preliminarne rezultate jedne studije koja je u toku, o rijetkim ili neobičnim endemskim ravnokrilcima na Pirenejskom poluotoku, osobito onim koji su ugroženi i o praktičnim mjerama koje bi mogle eliminirati ili bar reducirati opasnosti od istrebljenja. U glavnim crtama radilo se po onom istom sistemu koji je već primijenjen u »Red Data Books« Međunarodne unije za zaštitu prirode i u »Crvenoj knjizi iberijskih Lepidoptera« koju su sastavili M. G. de Viedma i M. R. G. Bustillo. Montoya, R.: Opis novog modela klopke za hvatanje mužjaka borovog četnjaka Opisuje se nova, suha klopka velikog kapaciteta za hvatanje mužjaka borovog četnjaka (Cnethocampa pityocama Schiff.) pomoću sintetičkog seksualnog feromona ženki. Uređaj klopke ne zahtijeva ni upotrebu ljepila niti je potrebna primjena insekticida da bi se ubili uhvaćeni mužjaci. Klopka je jednostavna, bez mehanizama, solidna i ekonomična. I. Mikloš |