DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 88     <-- 88 -->        PDF

MILAN STRINEKA
dipl. inž. šum.


Iz plejade šumarskih stručnjaka, koji
su diplomirali sredinom perioda između
dva rata, nestao je i dugogodišnji član
Društva IT šumarstva i drvne industrije
u Zagrebu Milan Strineka, d´ipl.
inž. šumarstva. Otišao je brzo i nenadano,
skrhan boli za umrlom suprugom te bolešću,
koja se eksplozivno širila. Umro je
u rano jutro 22. ožujka ove, 1985, godine u
Zadru, gdje je boravio na oporavku kod
svoje kćerke Mirjane.


Milan Strineka rođen je 13. srpnja 1907,
godine u selu Javorje kod Dvora na Uni.
Nakon pučke (osnovne) škole u rodnom
kraju niže razrede gimnazije polazi u Kostajnici,
a više u Sisku gdje, kao odličan
i najbolji u razredu, i maturira 1926. godine.
Kako je djetinjstvo proveo u najužem
dodiru s prirodom upisuje šumarstvo
na Gospodarsko-šumarskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu i, za nepune četiri godine,
diplomira 1930. godine.


Nakon diplomiranja zapošljava se u
svojstvu dnevničara u Direkciji šuma na
Sušaku, gdje je bio uključen u poslove uređivanja
šuma na Velebitu. Obaveza odsluženja
redovnog vojnog roka ođgovodi ga


od šumarstva, a po povratku iz vojske zapošljava
se opet kao dnevničar na terenskim
poslovima Direkcije šuma u Zagrebu.
U redovni radni odnos tj. u status državnog
službenika sa svim pravima socijalnog
i mirovinskog osiguranja stupa 1932.
godine postavljanjem za činovničkog pripravnika
u Direkciji šuma u Vinkovcima


s radnim mjestom na poslovima uređivanj


šuma. Položivši ispit za samostalno vođe


nje šumskog gospodarstva (stručni ispit


— 1934.) postavljen je za upravitelja (šefa)
Šumarije u Moroviću, odakle je ubrzo,
1935. godine, vraćen u Direkciju šuma Vinkovci,
na poslove uređivanja šuma. Na tim
mjestu zatekao ga je i Drugi svjetski rat,
za vrijeme kojeg doživljava dosta peripetija
i psihičkog maltretiranja.
Po Oslobođenju premješten je u Šumarski
odjel Okružnog narodnoslobodilačkog
odbora (ONOO) u Daruvaru za šefa taksacije.
U 1947. godini premješten je za pomoćnika
direktora Šumskog gospodarstva
u Novoj Gradiški, da već 1948. opet seli u
Vinkovce, gdje ostaje do 1956. godine, do
premještenja u Zagreib. U Šumskom gospodarstvu
Vinkovci najprije je na dužnosti
d´ispečara a zatim šef Sekcije za uređivanje
šuma. U Zagrebu dolazi u Republički
sekretarijat za šumarstvo (od 1963. godine
pretvoren u Sekretarijat za poljoprivredu
i šumarstvo) u svojstvu šumarskog savjetnika
i inspektora na kojem radnom mjestu
ostaje do umirovljenja krajem 1973.
godine, nakon gotovo 43 godine aktivnog
rada.


Milan Strineka je, kako vidimo, najveći
dio svog stručnog znanja posvetio
uređivanju šuma. Za taj posao imao je kao
učitelje i poznate stručnjake Ing. Stjepana
Surića i Ing. Milana C r n a d k a. Radio
je u šumama Slavonije, u nizinskim i
brdskim, na poslovima uređivanja šuma a-
li i melioracija, kartiranjima i dr. Radom
je stekao veliko iskustvo,, upoznao prostorne
areale šuma, uspoređivao radove u
raznim arealima i fazama i tako mogao
definirati optimalan način gospodarenja za
svaki pojedini slučaj. Surađivao je sa Šumarskim
institutom u Zagrebu i njegovim




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 89     <-- 89 -->        PDF

terenskim sekcijama. Kao dobar znalac tri
strana jezika bio je vodič stručnih ekskurzija
šumarima iz drugih zemalja.


Milan Strineka bio je aktivan društveni
radnik, ,pa je osnivač Šumarskog kluba
u Vinkovcima te inicijator za osnivanje
Kluba intelektualnih radnika, U ovo područje
spada i oproštaj s umrlim kolegama
kako prilikom pogreba tako i objavljivanjem
nekrologa, u Šumarskom listu od
1953. godine do danas njih desetak. Prvi je
urednik Šumarskog biltenu u Vinkovcima a
u tamošnjim novinama »Vinkovaoki glas«
objavljuje članke šumarskog propagandnog
značaja. Sklonost literarnom radu potječe
još iz školskih dana, pa je, između
ostalog, u sisačkoj gimnaziji na proslavi
hiljadugođišnjice hrvatskog kraljevstva
(1925. godine) održao zapaženi referat. Kao
student u okviru natječaja za Svetosavsku
nagradu obradio je temu o jeli u Zagrebačkoj
gori, koja je, pod naslovom »Uspijevanje
jele u Zagrebačkoj gori i njena
staništa« objavljena u Šumarskom listu
(br. 8/)1929).


Rezimirajući život Milana Strinake moramo
zaključiti, da je bio čovjek posebnih
odlika, velike dinamičnosti i slavenske širokogrudnosti.
Osnovna crta njegovog karaktera
bila je širokogrudnost i prisan, bra.
tinski, odnos prema čovjeku, želja da sva


kome pomogne i da svakome bude dobro.
Tako je podešavao i svoj odnos prema struci,
ne žaleći nikada da bude tužitelj ili sudac
nego dobronamjerni savjetnik i pomagač.
Kvalitet njegova karaktera osigurao
mu je brojne prijatelje diljem cijele naše
domovine, pa i izvan nje. Bio je elokventan,
svakoj riječi davao je smisao, svakom
stručnom i vanstručnom činu. Vrlo pokretan,
bez zamora vedar i nasmijan animirao
je i pojedince i grupe svojih prijatelja.
Njegov duh nikad nije mirovao,
volio je biti svugdje i sa svakim prijateljem.
Ni nakon odlaska u mirovinu nije se
odvajao od struke i često je zalazio u Komitet
za poljoprivredu i šumarstvo, kako je
u nadgrobnom govoru naglasio zamjenik
predsjednika tog Komiteta Ing. Tomica
K r n j a k. S kolegama se sastajao i u Šumarskom
društvu, na Šumarskim četvrtcima,
gdje će nedostajati i osjećati se njegov
gubitak do izmjene sadanje generacije.
Stoga se na pokopu kojem su prisustvovali
brojni kolege šumari ne samo iz Zagreba
nego i izvan njega, u ime šumarskog
društva i Saveza društava IT inženjera i
tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske
oprostio Ing. Franjo Petrović .


Neka je Milanu Strineki lahka hrvatska
zemlja!


Franjo Petrović




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 90     <-- 90 -->        PDF

PROGRAM
SAJMA DRVA I MEĐUNARODNOG ŠUMARSKOG I DRVARSKOG
SIMPOZIJA U CELOVCU 1985. GODINE


Ovogodišnji celovećki 34. Sajam drva (HOLZMESSE) i 16. Međunarodni šumarski
i drvarski simpozij održat će se od 9. do 14. kolovoza.


1. U sajamsko-izložbenom dijelu bit će izloženi:
— strojevi za izvoz drva iz šume, posebnom žicom;
— za pilane regulaciona tehnika i elektronika (u koje se danas ulaže 50%
investicija);
— strojevi za preradu drva — stolarija;
— drvo kao izvor energije: demonstracije strojeva za usitnjavanje drva i
novih peći u kojima se postiže toplinska energija drva kao lož-ulja.
2. Sastavni dio sajma su i zasjedanja:
— 23. radno zasjedanje evropskih stručnih novinara za probleme drva (od
8. do 10. kolovoza),
— Razgovor o drvnom tržištu pokrajina uz Bodensko jezero (10. kolovoza),
— 7. sajamski dan stolara (10. kolovoza),
— Dan pilanara (10. kolovoza),
— 3. sajamski dan drvogradnje (14. kolovoza).
3. Tema Simpozija je »Oštećenja šuma od zagađenog zraka«.
Rad Simpozija određen je s 3 dana (od 12. do 14. kolovoza) time da se 14. održava
na terenu u šuli u dolini Lavanta (Lacanttal).
Simpozij se održava pod pokrociteljstvom Dipl. inž. Ha i den-a , saveznog
ministra za poljoprivredu i šumaistvo i Leopolda W a g n e r a, predsjednika Pokrajine
Koruške.


Referati su:


— »Odumiranje šuma kao politički izazov Evrope« (Dr phil. F. H. Schwarzenbach,
Zavod za istraživanja u šumarstvu Birmensdorf, Švicarska),
— Djelovanje štetnih materija u zraku na biljke (Prof. dr J. Pollanschütz, direktor
Saveznog šumarskog instituta, Beč),
— Onečišćenja zraka koja ugrožavaju šume (Prof. dr G. Halbwachs, Centar za
životni okoliš i zaštitu prirode Sveučilišta za kulturu tla, Beč),
— Ekonomske posljedice odumiranja šuma za šumska poduzeća (A. Zerle, Ministarstvo
za prehranu, poljoprivrede i šume München),
— Tehničke mogućnosti redukcije emisija (Doc. dr H. Aubauer, Beč),
— Diskusija.
Na terenu bit će obrađeno:
— Određivanje šumske štete pomoću teledetekcije (kolor — infraorveni film),
— Snimanje imisionih šteta pomoću mreže bioindikatora i inventura stanja
šuma,
— znanstvena istraživanja o prinosu sastojine i određivanja odštete na području
ekskurzije.
Ulaznica za samo sajamske izložbe iznosi 50 šilinga a za sudionike Simpozija 500
šiminga, time da je u tom iznosu uključena ulaznica za sajamske izložbe, sudjelovanje
na simpoziju (uključujući i ekskurziju) te sudjelovanje na večernjem prijemu
kod predsjednika Pokrajinske vlade Koruške i Sajma u Celovcu. (Plaćanje
moguće i u dinarima).


292