DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Radi problema snabdjevanja sirovinama, kao i radi negativnih trendova u privređivanju da bi u 1984. godini došlo do njenog oživljavanja i visoke stope rasta proizvodnje u odnosu na 1983. godinu (8,9%). Piljena građa, je u visokom procentu prisutna u izvozu, a velika potražnja je i na domaćem tržištu radi podmirenja finalnih pogona prerade drva. Disparitet u cijenama između inozemnog i domaćeg tržišta osnovni su razlog za prekidanje tokova reprodukcije prema domaćim proizvođačima finalnih proizvoda. 1.33. — Proizvodnja furnira i ploča Prosječna godišnja proizvodnja F i L trupaca u prve tri godine srednjoročnog plana iznosila je prema podacima cea 230.000 m3, a prerada cea 95.000 m3. Značajne količine ovih trupaca usmjeravaju se u pilanske kapacitete, tvornice furnira van reprodukcije u SRH pa čak i u izvoz (iako zabranjen). Od najvrednijih F trupaca hrasta proizvedenih u 1983. godini u količini od 65.000 m3 samo 38.000 m3 prerađeno je u tvornicama furnira, što čini svega 59%. Instalirani kapaciteti tvornica (27.000 m3 plan furnira u 2 smjene), istovremeno su korišteni u prosjeku sa cea 74%, a proizvodnja se godišnje smanjivala po stopi od 7%. Negativan trend u proizvodnji furnira zaustavljen je u 1984. godini, a proizvodnja je povećana za 8% u odnosu na 1983. godinu. Proizvodnja šperploča i iverica stagnira unatoč postojanju uvjeta za njeno povećanje i s aspekta potrošnje i sastava sirovinske osnove. Od ukupno evidentirane proizvodnje trupaca za ljuštenje u tvornicama šperploča i ljuštenog furnira prerađuje se svega 28%. 1.34. — Finalna proizvodnja Finalna proizvodnja u prve tri godine srednjoročnog plana (1981 — 1983. god.) ostvarila je pad proizvodnje po godišnjoj stopi od 2%. U 1984. godini ostvaren je rast finalne proizvodnje sa stopom od 6,8. Za finalnu proizvodnju u SR Hrvatskoj karakteristično je nisko korištenje kapaciteta koji se kreće od 55 do 70%. Osnovni razlozi ovako niskog korištenja kapaciteta su teškoće u opskrbljenosti piljenom građom, elementima, furnirom i drugim reprodukcijskim materijalima, kao i smanjenjem tražnje na domaćem tržištu, te nemogućnost uklapanja u proizvodnju izvoznih proizvoda u većini finalnih pogona. Globalni podaci proizvodnje i potrošnje primarnih proizvoda u finalnoj proizvodnji pokazuju da se još uvijek relativno nizak procenat primarnih proizvoda finalizira u finalnih pogonima u SR Hrvatskoj, već je on predmet prodaja na domaćem tržištu kao i u izvozu u neprerađenom stanju. Od ukupne proizvodnje piljene građe (950.000 m3) finalizira se cea 54% (512.000 m3). Stupanj finalizacije rezane građe različit je kod pojedinih vrsta drveća (hrast 61%, četinjače 63%, bukva 46%, otl 28%, meke listače 55%). Od ukupne proizvodnje plemenitog furnira u finalizaciji se utroši svega 38%. 300 |