DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 12 <-- 12 --> PDF |
poznate teškoće u privređivanju od 1981—1983. godine, a uvjetovali su ih uglavnom nedostaci sirovina i reprodukcijskih materijala. 1.36. — Opskrbljenost repromaterijalom i energijom U odnosu na opskrbljenost proizvodnje reprodukcijskim materijalom i energijom kod pojedinih proizvođača su istaknuti problemi u opskrbi domaćim reprodukcijskim materijalima koji su negativno djelovali na ritam proizvodnje i korištenja kapaciteta. Ovdje su uglavnom istaknuti problemi u snabdjevanju reprodukcijskim materijalima koji se proizvode u pogonima reprodukcijske cjeline, a potrebni su za više faze prerade. Međutim posebnu pažnju zaslužuje opskrbljenost reprodukcijskim materijalima koje drvnopreradivačka industrija nabavlja od drugih grana industrije — tekstilne, metalne, kemijske (tkanine, metalne jezgre, boje, lakovi, ljepila i dr.), koje svojim kvalitetom i cijenom nisu podobne za ugrađivanje u finalne drvne proizvode, naročito one izvozno orijentirane. Uvoz rezervnih dijelova i potrebnih uvoznih reprodukcijskih materijala unatoč određenim teškoćama i problemima pri uvozu nije uvjetovao veće zastoje u proizvodnji, iako je djelovao na njen ritam, a posebno u godinama najvećih ograničenja raspolaganja deviznim sredstvima. Energetsku krizu su na određen način osjetili i kapaciteti šumsko-drvnog kompleksa. Redukcije električne struje tokom 1982., 1983. i početkom 1984. značajno su djelovale na ostvarivanje proizvodnje pa i izvoza, kao i problemi vezani s opskrbom plinom, mazutom, ugljenom i naftom. Ove potanje nedostatke osjetili su pilanari smanjenjem dopreme oblovine na kapacitete tvornica iverica u Bjelovaru kao i tvornice papira u Belišću, Plaškom i Zagrebu. Radi razrješenja energetskih problema prišlo se izgradnji i alternativnih energetskih rješenja, odnosno izgradnji posebnih plinovoda radi korištenja plinskih izvora izvan plinovodnih sistema. 1.4. Investicijska aktivnost Ulaganja u osnovna sredstva u svkn granama šumsko^prerađivačkog kompleksa nisu se ni izdaleka ostvarila u odnosu na planska predviđanja, pa niti u odnosu na najnužnije potrebe, kojima bi se ostvarili uvjeti za uspješnije poslovanje. U šumarstvu od planiranih 2.500 km izgradnje šumskih cesta, ostvariti će se svega oko 1.500 km, što znači da otvorenost šuma neće dostići niti 9,5 km na 1.000 ha (15—20 km 1000 ha u Evropi). Realizacija plana po osnovi Društvenog dogovora o ostvarivanju programa proširene biološke reprodukcije šuma biti će izvršena sa tek oko 55%, s time što će se radovi najintenzivnijih uzgojnih efekata izvršiti sa još nižim postotkom (plantaže i intenzivne kulture — cea 27%). Razlozi za ovako značajnim podbačaj om plana je neizvršavanje financijskih obveza sudionika potpisnika Društvenog dogovora (osim OUR-a šumarstva j SRH do 1985. godine). |