DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 14     <-- 14 -->        PDF

korištenja kapaciteta, prilagodavanja mjerama ekonomske politike, što utječu
na nisku produktivnost i ekonomičnost, slabe poslovne rezultate, nelikvidnost,
nizak standard zaposlenih i nisku reprodukcijsku sposobnost.


Radi izlaska iz sadašnje situacije i nužnosti prilagodavanja organizacije
djelovanja ekonomskih i tržišnih zakonitostima uz utjecaj realnog planiranja
razvoja, rješenja treba tražiti u šireni organiziranju i povezivanju na konkretnim
proizvodnim programima baziranih na tržišnim mogućnostima i ekonomskim
međuodnosima.


1.6.
Uvjeti poslovanja i ekonomski položaj ŠDK
Problemi i teškoće u kojima se je odvijala privredna aktivnost u zemlji
u tekućem srednjoročnom razdoblju imale su snažan utjecaj i na grane i djelatnosti
šumsko-prerađivačkog kompleksa, s time što su se opći uvjeti privređivanja
više reflektirali na one proizvodnje koje radi složenosti međusobnih
ekonomskih veza čine više faze prerade.


Ovisno o promjenama uvjeta poslovanja mijenjao se je i položaj pojedinih
grana.


Uporedujući položaj šumsko-prerađivačkog kompleksa u privredi Republike,
na osnovi nekoliko osnovnih pokazatelja uspješnosti privređivanja,
dolazi se do zaključka o nepovoljnim tendencijama, tj. o pogoršavanju odnosa
prema privredi ali i o diferencijaciji grana unutar reprocjeline.


Udio reprocjeline u dohotku privrede postupno pada od 1980. godine (sa
5,46 na 4,98), što upućuje na trajnije i značajnije pogoršanje poslovanja svih
grana reprocjeline, a naročito drvne industrije (od 3,14 na 2,69%).


Njeno zaostajanje u dohotku, osobnim dohocima i značajnom padu udjela
dohotka u privredi ozbiljno upozorava da se u takvim uvjetima poslovanja


i.
s takovim rezultatima teško mogu ostvarivati postavljeni razvojni ciljevi.
Udio dohotka u ukupnom prihodu kod svih grana reprocjeline značajno
j,e smanjuje kao posljedica bržeg rasta nabavnih cijena i amortizacije, dok
se odnosi u primarnoj raspodjeli i ostalim uvjetima poslovanja pogoršavaju
više nego u privredi.
Nepovoljna struktura ukupnih izvora financiranja i nepovoljna ročna
struktura kredita industrijske prerade drva uzrok su što porast kamatnih
sropa teže pogađa ove grane nego privredu.


Kako potražnja drvoindustrijskih proizvoda ovisi o kretanjima na području
investicijskh aktivnosti (stanogradnja), osobne potrošnje i izvoza, to
je i restriktivno djelovanje mjera ekonomske politike na navedenim područjima
djelovala u pravcu smanjenja prodaje pokućstva. Pad prodaje pokućstva
u 1983. godini u odnosu na 1980. godinu iznosi 20"´o (domaće tržište).


Preorijentacija s domaćeg na izvozna tržišta zahtijeva promjenu strukture
proizvodnje i određena ulaganja radi tehnološkog prilagodavanja i unapređenja
proizvodnje, čega je bilo veoma malo radi poznatih investicijskih i
uvoznih ograničenja.


. Klizanje tečaja dinara koje je pogodovalo izvozno orijentiranoj drvnoj
industriji, poremetilo je međutim kalkulacije i odnose u industriji papira,


304