DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 18 <-- 18 --> PDF |
2.3. Izvozne mogućnosti i uvoz Na osnovi zahtjeva za izmjenom proizvodne strukture, planiranih stopa rasta fizičkog obujma proizvodnje te ograničenih mogućnosti plasmana na domaćem tržištu izvozna strategija organizacija udruženog rada ove reprocjeline postaje uvjet razvoja. Rast izvoza izražen u dolarima predviđa se po stopi od 13,1% godišnje, s time da se najveće povećanje predviđa u proizvodnji papira (stopa´ 21,8% — radi dospjelih obaveza po inodugovima), zatim finalnoj drvnoindustrijskoj proizvodnji (stopa 17,7%) dok bi izvoz proizvoda šumarstva i primarne prerade drva uglavnom ostao na sadašnjoj razini. Na temelju realno ocijenjenog starta na početku 1986. godine od 270 mil $ te s planiranih stopa, izvoz bi koncem srednjoročnog razdoblja trebao dostići cea 500 mil § od čega bi na zemlje konvertibilnog područja otpalo 83%, a na klirinško područje 17%. Udio uvoza u izvozu ocjenjen je sa 41% obzirom na potrebe značajnog uvoza opreme, tako da bi pokrivenost uvoza izvozom bila stvorena sa 2,4 puta. Za ostvarivanje planiranog rasta izvoza biti će potrebni izvanredni napori organizacija udruženog rada, kao i činilaca društvene zajednice kroz poticanje izvoznih aktivnosti na osnovi aktivne politike ekonomskih odnosa s inozemstvom, jer će se njegovo ostvarenje vršiti u uvjetima razvojnih ograničenja od kojih će dominantan utjecaj imati nedostatak sredstava za ulaganja u prilagođavanje proizvodne struke izvoznim potrebama. Sadašnje nisko učešće izvoza u ukupnoj proizvodnji, a posebno u proizvodnjama gdje se planiraju visoke stope rasta izvoza (finalna 20%, papirna industrija 7% — 1983. g.) čini olakšavajućom okolnost da se većim zajedničkim angažiranjem subjektivnih faktora proizvodnje moraju postići krupni rezultati i uz manja investicijska ulaganja. Postizanje učešća izvoza u proizvodnji na koncu srednjoročnog razdoblja u osnovnim izvoznim proizvodima sa 45%, odnosno za reprocjelinu 31,6% (od sadašnjih 12%) predstavlja krupan zadatak koji se bez investicijskih ulaganja ne može ostvariti. Isto tako je nužno boljim organiziranjem i povezivanjem udruženog rada u reprocjelini kao i osposobljavanjem izvozne organizacije za povećani promet izvoznih roba, uklanjati subjektivne smetnje koje u svojoj sadašnjoj praksi negativno utječe na tokove društvene reprodukcije, korištenje izvoznih kapaciteta i rasta fizičkog obujma proizvodnje i izvoza. Uz aktiviranje postojećih rezervi na području neorganizirane opskrbljenosti sirovinama i poluproizvodima iz vlastite reprodukcije moguće je povećati bolje korištenje izvoznih kapaciteta i veći izvoz, a međusobnim poslovnim informiranjem izvoznika i proizvođača u odnosu na vrste proizvoda, dizajn, kvalitetu obrade, pakovanje i si. moguće je poboljšati izvozne rezultate. 2.4. Uvjeti i pretpostavke razvoja (Samoupravna organiziranost, kadrovi, mjere ekonomske politike) Na osnovi projekta Ekonomskog instituta Zagreb realizacijom programa udruživanja i povezivanja u Poslovnu zajednicu »Exportdrvo« Zagreb, treba 308 |