DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 21 <-- 21 --> PDF |
UDK: 630*68 Šum. list CIX (1985) 311 ODVAJANJE EKSTRADOHODAKA (RENTA) I RASPOREĐIVANJE ZAJEDNIČKOG PRIHODA SA STANOVIŠTA EKONOMSKIH ZAKONITOSTI Branko KRALJIĆ* SAŽETAK. Autor je obradio odvajanje ekstradohodaka u šumarstvu u više navrata (1, 3, 5). U posljednja tri rada obuhvatio je pak i odvajanje ekstradohodaka ne samo u šumarstvu nego i u preradi drva, te u prometu drvnim proizvodima (2, 4, 6). To je učinio usput kada je obrađivao problem adekvatnog mjerila raspoređivanja (ostatka) zajedničkog prihoda u šumarsko-drvoprerađivačko- prometnoj reprodukcionoj cjelini (2, 4, 6). Postavlja se pitanje, u kolikoj mjeri su pri tome uzete u obzir ekonomske zakonitosti, pa i kupoprodajne tržišne cijene? Na to pitanje autor nastoji odgovoriti u ovom radu. To stoga jer je općenito poznata nužnost da se i u našoj privredi, znatno orijentiranoj prema međunarodnoj podjeli rada, poštuju ekonomski zakoni. U kojoj mjeri se. ti zakoni ne poštuju u dohodovnim odnosima unutar reprodukcionih cjelina koje ostvaruju neki naši SOUR-i oblika reprodukcionihcjelina? I na to pitanje želi autor pružiti svoj odgovor. UVOD Obrađujući mjerilo raspoređivanja zajedničkog prihoda u šumarsko- drvoprerađivačko-prometnoj reprodukcionoj cjelini (2, 4, 6), preporučili smo ovaj dvojni postupak: — najprije da se svakom sudioniku udruživanja odvoji njegove ekstradohotke (rente), u utvrđenim konkretnim iznosima; — zatim da se za svakog sudionika udruživanja kao mjerilo raspoređivanja bezrentovnog ostatka zajedničkog prihoda (SOZP) uzme bezrentovni ostatak vrijednosti njegove realizacije (koji mu treba ostati u načelu na njegovo slobodno raspolaganje); drugim riječima: upravno proporcionalno takvim bezrentovnim ostacima realizacije pojedinih sudionika udruživanja — raspoređivat će se bezrentovni ostatak zajedničkog prihoda reprodukcione cjeline (SOZP). Ukoliko se pak zbog subjektivnih faktora (subjektivna ekonomija) faktično ostvari veći ili manji postotak od planskog ostatka zajedničkog prihoda, sudionici udruživanja će solidarno ostvariti veći ili manji postotak bezrentovnih dijelova svojih realizacija. Oni dakle snose zajednički riziko čitavog kompleksa. * Prof. dr Branko Kraljić, sveuč. red. prof, u rn., ZAGREB, Miramarska 13 c 311 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 22 <-- 22 --> PDF |
U kolikoj mjeri se pri tome poštuju ekonomske zakonitosti, a u kolikoj mjeri se primjenjuje tzv. »socijala«? OBRADA Pri odvajanju ekstradohodaka (renta) kao objektivne kategorije — polazi se od realnih tržišnih cijena, dakle poštuju se ekonomske zakonitosti. Pri raspoređivanju bezrentovnog ostatka zajedničkog prihoda reprodukcione cjeline (20ZP) mjerilo za svakog sudionika također se temelji na poštivanju ekonomskih zakonitosti, konkretno tržišnih cijena. To stoga, jer faktično predstavlja bezrentovni ostatak od tržišne realizacije (cijena) svakog sudionika pa i svih sudionika udruživanja a to znači i čitave reprodukcione cjeline. Pri navedenom odvajanju ekstradohodaka (renta), pa prema tome i utvrđivanju bezrentovnih ostataka realizacija sudionika udruživanja, uzimali smo u obzir i tzv. normalne iskalkulirane vlastite cijene proizvodnje svakog sudionika udruživanja kao ekvivalente društveno-potrebnog rada za ostvarenje realizacije svakog sudionika udruživanja. Prema tome, i tu se poštivalo ekonomske zakonitosti, njihovu objektivnost. Te normalne iskalkulirane vlastite cijene proizvodnje sadrže normalne akumulacije, jednake umnošku prosječno uloženih poslovnih sredstava svakog sudionika udruživanja i analogije prosječne profitne stope, tj. statistički utvrđenog postotka »naknade za privređivanje« grane. Zbog tendencije sudjelovanja u međunarodnoj podjeli rada, pa i društvene ekonomske politike naše zemlje putem kontroliranih cijena (zasad), navedena normalna akumulacija posebno svjedoči o uzimanju u obzir objektivnih tržišnih cijena, dakle ekonomskih zakonitosti. Navedene normalno iskalkulirane vlastite cijene proizvodnje temelje se i na dinamičnim realnim jediničnim cijenama utrošenih sredstava i obveza, koje ovise o inflaciji i realnim promjenama tržišnih cijena, dakle o ekonomskim zakonitostima u realnim uvjetima privređivanja. I u kapitalističkoj privredi, gdje je notorno uzimanje u obzir pa i suvereno djelovanje ekonomskih zakona, svako se konkretno poduzeće sukobljava s »entropijom« objektivnih tržišnih cijena. Prema stupnju njegove mehaniziranosti, organizacije, vještine, umješnosti i zalaganja radnih kolektiva — ono ostvaruje profit veći ili manji od prosječnog u privredi. U tome je poticaj njegova unapređenja i razvitka, bit korisnosti »privrednog računa«, tj. kontinuiranog uspoređivanja vlastite djelatnosti s onom društveno-potrebne razine. Nema nikakvog razloga da tako ne bude i u robnoj proizvodnji socijalističkog samoupravljanja, tj. u nas. Sučeljavanje subjektivnosti vlastite proizvodnje s objektivnošću čitave privrede, tj. tržišnih cijena, i u nas predstavlja bit korisnog djelovanja »privrednog računa«. Prema tome, zaključujemo da se prijedlog raspoređivanja zajedničkog prihoda na pojedine sudionike udruživanja u reprodukcionoj cjelini, kako smo ga objavili u našim radovima (2, 4, 6) — potpuno povinuje vladajućimekonomskim zakonima (tržišnim cijenama). 312 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 23 <-- 23 --> PDF |
To tim više, što se u našem prijedlogu savjetuje da se pri utvrđivanju »samoupravno dogovorenih internih cijena (proizvodnje)« kao mjerila raspoređivanja uzmu u obzir još dva kriterijuma. Jedan predstavljaju cijene svjetskog tržišta, smanjene za utvrđene ekstradohotke (rente). Druge predstavljaju cijene domaćeg tržišta prometa finalne zajedničke proizvodnje reprodukcijske cjeline, smanjene za odnosne ekstradohotke (rente), te deduktivnim postupičnim normalnim, odnosno plansko-objektivnirn, kalkulacijama svedene na »cijene proizvodnje« polufinalnih proizvoda prerade drva, iskorišćivanja šuma (drva), biološke reprodukcije drva. Uzimanje u obzir, primarno, mjerila raspoređivanja ostatka zajedničkog prihoda koje smo prvotno predložili, a sekundarno, svjetskih tržišnih cijena, smanjenih za ekstradohotke, te domaćih tržišnih cijena finalnih drvnih proizvoda, smanjenih za ekstradohotke, pa deduktivnim postupičnim normalnim, odnosno plansko-objektivnim, kalkulacijama svedenim na »cijene proizvodnje« polufinalnih proizvoda prerade drva, iskorišćivanja drva i2 šuma, biološke reprodukcije drva — prisiljuje sudionike udruživanja da poduzmu sve moguće da uspostave ravnotežu i sklad u strukturi kompleksa, da se sve u kompleksu povinuje ekonomskim zakonitostima tržišta. Uprato to je n a j k or is ni ja djelatnost do koje dolazi u sučeljavanju pluralnih interesa u kompleksu. Ona za posljedicu ima racionalizaciju onih karika u vertikalnom lancu sudionika udruživanja koje su prenategnute, koje škripe zbog međusobne neusklađenosti i zbog neusklađenosti s ekonomskim zakonitostima tržišne privrede. . Odakle, dakle, pojava da se u nekim našim SOUR-ima oblika reprodukcionih cjelina — cijene proizvoda npr. iskorišćivanja šuma, kao mjerila raspoređivanja (ili konkretni definitivni iznos pri raspoređivanju), nalaze na tako niskoj razini — da svjedoče o »eksploataciji« (prelijevanju sredstava) npr. šumarstva u preradi drva, tj. u korist ostalih sudionika udruživanja u reprodukcionoj cjelini? Razlozi za to mogu biti samo: — nepoštivanje činjenice, da svaki sudionik udruživanja treba dobiti svoje ekstradohotke (rente); — dakle, primjenjivanje »mjerila raspoređivanja« na čitav zajednički prihod, umjesto samo na bezrentovni ostatak zajedničkog prihoda; — primjenjivanje fiksnih internih cijena kupoprodaje, i to preniske (nenormalne, neobjektivne) razine, umjesto mjerila raspoređivanja (ostatka) zajedničkog prihoda. — zanemarivanje razina realnih »cijena proizvodnje« svjetskog tržišta; — zanemarivanje razina realnih »cijena proizvodnje« deduiktivno normalno, odnosno plansko-objektivno, iskalkuliranih, polazeći od cijena domaćeg tržišta prometa finalne zajedničke proizvodnje reprodukcijske cjeline pa do proizvoda (usluga) pojedinog njezinog člana, sudionika udruživanja; — »samoupravno dogovorene interne cijene (proizvodnje)« koje se ne temelje na ispravnim komponentama koje poštuju ekonomske zakonitosti nego na prisili većine delegata reprodukcione cjeline, zaposlenih u preradi drva (koja ima daleko više radnika od šumarstva). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Navedena prisila temelji se na nedovoljnoj racionalnosti naše prerade drva u određenoj reprodukcionoj cjelini (zbog predimenzioniranih kapaciteta) — prema onoj u prosjeku takve prerade Evrope i svijeta. Umjesto da se prerada racionalizira, što u konkretnom trenutku nije lako, dapače u potpunosti i nije moguće, ona većinom svojih radnik a p a i delegat a u reprodukcionoj cjelini — uspješno vrši navedenu »eksploataciju«, na račun ostalih sudionika udruživanja. Razumljivo, to ne samo da nije socijalistički već je i potpuno protivljenj e ekonomskim zakonitostima (tržišnim cijenama). To je svakako jedan od razloga što, osobito u nekim republikama, udruživanje šumarstva u reprodukcione cjelins prepolagan o se uspostavlja, odnosno napreduje. Dapače, to je i jedan od razloga što se dio naših stručnjaka intimno ili javno suprotstavlja nepoštivanju ekonomskih zakonitosti, jer je to protivno našim smjernicama Ustava i ZUR-a a vrlo štetno dugoročnim interesima naše privrede i društva. Kako da se premoste takve situacije? Po našem mišljenju: — tako da se pri raspoređivanju zajedničkog prihoda integracione cjeline na njezine sudionike udruživanja primjenjuju »samoupravno dogovorene interne cijene (proizvodnje)« uz prethodno odvajanje ekstradohotka (rente) svakome sudioniku na temelju kalkulacije — prema našim radovima o tim -problemima (2, 4, 6); — tako da se svi partneri, i šumarski i ostali u reprodukcionoj cjelini, do maksimuma napregnu da privređuju (rade i posluju) barem na razini društveno- potrebnog rada, tj. tržišnih cijena (ekonomskih zakonitosti); — a u trenutačnim nemogućnostima da se ostvari navedeno u prethodnoj stavci, u sadašnjim izuzetno teškim prilikama privrede svijeta, Jugoslavije, naših određenih reprodukcionih cjelina — da se privremen o pribjegne ispotnoćnom namjenskom udruživanju sredstava sudionika udruživanja u reprodukcionoj cjelini — pa, ako je nužno, i izvan reprodukcione cjeline; tä radi se o urgentnom spašavanju konkretnog udruženog rada i održavanju životnog standarda u njemu zaposlenih (sadašnjih i budućih) radnika. Pri tome ne treba zaboraviti: Sav naš udruženi rad temelji se na dru štveni m sredstvima jedne cjelovite socijalističke jugoslavenske privrede. Borimo se za samoupravni socijalizam , interese naših naroda i narodnosti, za budućnost . U slučaju prijeke potrebe, u konkretnim uvjetima dozvoljena je potpuno izuzetno čak i privremena namjenska stanovita »socijalan. Tä nalazimo se u — socijalizmu s robnom privredom, u proizvodnji interno (u reprodukcionoj cjelini, regiji, republici, Jugoslaviji) socijalističkog tipa! No, ta »socijala« ne smije biti prikrivena, prisilna, eksploatacijska, već istinski samoupravno odlučena uz konsenzu s svih sudionika udruživanja (a osobito onih od strane šumarstva). Ona treba imati oblik namjensko g udruživanja sredstava »bogatijih« sudionika reprodukcijskih cjelina i cijene naše privrede i društva. Pri tome treba voditi računa o ovome: Razdoblje primanja takve »socijale « ne smije biti analogno razdoblju predah a za »bolesnika« — već razdoblju uzimanj a lijekov a koji jedino vode ozdravljenju »bolesnika «. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Uprotivnom, raspoređivanje zajedničkog prihoda imalo bi dva različita djelovanja: u slučaju kada se raspoređuju viškovi akumulacije kompleksa pozitivn o (koje bi stimuliralo sudionike udruživanja za progres udruživanja), a u slučaju kada se raspoređuju manjkovi akumulacije kompleksa negativno . Naime, u potonjem slučaju sudionici udruživanja realizirali bi u kompleksu niže cijene razmjene od onih eksternih, tržišnih; to bi uzrokovalo tzv. duple ekonomije, pa bi stimuliralo sudionike udruživanja na odlučniju orijentaciju prema eksternim kupoprodajnim cijenama, odnosno istupanju iz reprodukcijske cjeline. Pri neuključivanju mjera za sanaciju, svaka »socijala« značila bi samo otupljivanje oštrice ekonomskih zakonitosti, tj. njihovo izigravanje . Ono pak u društvu rađa poznate lančane loše posljedice koje predstavljaju cijen u tog izigravanja! Tako će reprodukcione cjeline gotovo potpuno preuzeti brigu o uspješnoj društvenoj reprodukciji, omogućiti da se reducira regulativa države, tj. odumiranje države na području privrede. U pravilu sv i problemi sanacije »gubitaša« i si. — rješavat će se putem redovnog funkcioniranja reprodukcijskih cjelina. Skupo, a često i neadekvatno, djelovanje države kao »deus ex machina« koje se nužno ne temelji uvijek na ekonomskim zakonitostima — postupno pa konačno će potpuno otpasti. To će biti korisno: pojeftinit će društvenu intervenciju i smanjiti, odnosno izbjegnuti, poznate loše lančane posljedice kršenja ekonomskih zakonitosti u robnoj privredi. ZAKLJUČCI Odvajanje renta i raspoređivanje ostatka zajedničkog prihoda na sudionike udruživanja u reprodukcionoj cjelini — savjetuje se temeljiti na konačnim radovima autora ovog rada (5, 6). To stoga jer se njegove metode temelje na poštivanju ekonomskih zakonitosti, pa su visoko stimulativne za sudionike udruživanja. One stimuliraju sudionike udruživanja za udruživanje, unapređivanje i razvitak udruživanja te maksimalno objektivno i subjektivno povišenje ekonomske efikasnosti privređivanja. Kada je trenutačno nemoguće iz objektivnih razloga uspostaviti adekvatno privređivanje svakog sudionika u reprodukcionoj cjelini, potrebno je demokratskim samoupravnim sporazumijevanjem pribjeći namjenskom udruživanju financijskih sredstava. To će se učiniti u cilju, barem postupičnog, otklanjanja postojećih disproporcija i neusklađenosti s društveno-potrebnim radom koji je mjerodavan u svjetskoj privredi pa i u Jugoslaviji. LITERATURA 1. Kraljić , B.: »Odvajanje ekstradohodaka (renta) u šumarstvu u uvjetima promjena cijena i intenzivne inflacije«, I rad u publikaciji RADOVI 56, Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb 1983, str. 5—64. Ofset-tisak. 2. Kraljić , B.: »Raspoređivanje zajedničkog prihoda i dohotka u šumarsko- drvoprerađivačko-prometnoj integraciji (kooperaciji)«, II rad u publikaciji RADOVI 56, Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb 1983, str. 65—120. Ofset-tisak. .´i. Kraljić , B.: »Odvajanje rente u šumarstvu na temelju obračunskih, naknadno objektiviranih, kalkulacija pri sadašnjim uvjetima«, Savez inženjera i tehni 315 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 26 <-- 26 --> PDF |
cara šumarstva i industrije za preradu drveta Bosne i Hercegovine, Savjetovanje: I. Usmjeravanje sredstava u šumarstvu od obaveznog iznosa po 1 m3 posječene drvne mase i prodatih proizvoda, II. Unapređenje gazdovanja sa šumama u građanskoj svojini u Bosni i Hercegovini, Mostar 25—26. maj 1984, str. 1—20. Umnoženo cilostilom. Naknadno objavljeno i u »Šumarstvo i prerada drveta« 10—12, 1984, Sarajevo, str. 235—346. 4. Kraljić , B.: »Zajednički prihod i njegovo plansko i obračunsko raspoređivanje u šumarsko-drvoprerađivačko-prometnom kompleksu«, Jugoslavensko savjetovanje: Dohodovni odnosi u šumarstvu, preradi drva i prometu drvnim proizvodima, Zbornik radova, Split 4. i 5. oktobra 1984, str. 185—196. 5. Kraljić , B.: »Odvajanje ekstradohodaka, odnosno renta, u šumarstvu pri sadašnjim uvjetima«, XIII rad u publikaciji RADOVI 63 ´Teorijsko-metodološka istraživanja važnijih organizacijskih i ekonomskih elemenata privređivanja u šumarstvu (Organizacijski i ekonomski prilozi stabilizaciji šumarstva)´, Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb 1985, str. 1—25, Ofset-tisak. 6. Kraljić , B.: »Mjerila raspoređivanja zajedničkog prihoda u šumarsko-drvoprerađivačko- prometnom .kompleksu«, XVII rad u publikaciji RADOVI 63 ´Teorijsko- metodološka istraživanja važnijih organizacijskih i ekonomskih elemenata privređivanja u šumarstvu (Organizacijski i ekonomski prilozi stabilizaciji šumarstva)´, Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb 1985, str. 1—15. Osfet-tisak. Setting Aside of Extra Incomes (Rents) and Distribution of Joint Income in the Light of Economic Laws Summary In this work the author critically examines his models for setting aside extra incomes (rents) and distributing joint income (see Bibliography under 5 and 6) in the sense of whether or not they are based on economic laws, i. e. on market prices. This is, considered in the long run, absolutely necessary also under conditions of commodity production in the system of self-managing socialism. The author at the following conclusions: — The setting aside of rents and the distribution of the remaining part of joint income among participants in association in production complexes should be governed by the author´s relevant works, because they are based on respect for economic laws (market prices). To strive for economic laws to be respected with regard to all participants in association is the best way of reconciling pluralistic self-managing interests in these complexes and in overal social reproduction. — Although for objective reasons it is at present impossible to establish adequate business conditions for all participants in production complexes, one should not resort to criteria for the distribution of joint income which are not based on economic laws and which to a greater or lesser extent result in the forcible exploitation of individual participants in the production complexes. On the contrary, it is necessary by democratic negotiation and consensus timely to resort to the specificnpurpose pooling of resources in order to eliminate at least gradually, existing disproportions and incongruities with socially-necessary labour, which is decisive in both world and Yugoslav economy. |