DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 22 <-- 22 --> PDF |
U kolikoj mjeri se pri tome poštuju ekonomske zakonitosti, a u kolikoj mjeri se primjenjuje tzv. »socijala«? OBRADA Pri odvajanju ekstradohodaka (renta) kao objektivne kategorije — polazi se od realnih tržišnih cijena, dakle poštuju se ekonomske zakonitosti. Pri raspoređivanju bezrentovnog ostatka zajedničkog prihoda reprodukcione cjeline (20ZP) mjerilo za svakog sudionika također se temelji na poštivanju ekonomskih zakonitosti, konkretno tržišnih cijena. To stoga, jer faktično predstavlja bezrentovni ostatak od tržišne realizacije (cijena) svakog sudionika pa i svih sudionika udruživanja a to znači i čitave reprodukcione cjeline. Pri navedenom odvajanju ekstradohodaka (renta), pa prema tome i utvrđivanju bezrentovnih ostataka realizacija sudionika udruživanja, uzimali smo u obzir i tzv. normalne iskalkulirane vlastite cijene proizvodnje svakog sudionika udruživanja kao ekvivalente društveno-potrebnog rada za ostvarenje realizacije svakog sudionika udruživanja. Prema tome, i tu se poštivalo ekonomske zakonitosti, njihovu objektivnost. Te normalne iskalkulirane vlastite cijene proizvodnje sadrže normalne akumulacije, jednake umnošku prosječno uloženih poslovnih sredstava svakog sudionika udruživanja i analogije prosječne profitne stope, tj. statistički utvrđenog postotka »naknade za privređivanje« grane. Zbog tendencije sudjelovanja u međunarodnoj podjeli rada, pa i društvene ekonomske politike naše zemlje putem kontroliranih cijena (zasad), navedena normalna akumulacija posebno svjedoči o uzimanju u obzir objektivnih tržišnih cijena, dakle ekonomskih zakonitosti. Navedene normalno iskalkulirane vlastite cijene proizvodnje temelje se i na dinamičnim realnim jediničnim cijenama utrošenih sredstava i obveza, koje ovise o inflaciji i realnim promjenama tržišnih cijena, dakle o ekonomskim zakonitostima u realnim uvjetima privređivanja. I u kapitalističkoj privredi, gdje je notorno uzimanje u obzir pa i suvereno djelovanje ekonomskih zakona, svako se konkretno poduzeće sukobljava s »entropijom« objektivnih tržišnih cijena. Prema stupnju njegove mehaniziranosti, organizacije, vještine, umješnosti i zalaganja radnih kolektiva — ono ostvaruje profit veći ili manji od prosječnog u privredi. U tome je poticaj njegova unapređenja i razvitka, bit korisnosti »privrednog računa«, tj. kontinuiranog uspoređivanja vlastite djelatnosti s onom društveno-potrebne razine. Nema nikakvog razloga da tako ne bude i u robnoj proizvodnji socijalističkog samoupravljanja, tj. u nas. Sučeljavanje subjektivnosti vlastite proizvodnje s objektivnošću čitave privrede, tj. tržišnih cijena, i u nas predstavlja bit korisnog djelovanja »privrednog računa«. Prema tome, zaključujemo da se prijedlog raspoređivanja zajedničkog prihoda na pojedine sudionike udruživanja u reprodukcionoj cjelini, kako smo ga objavili u našim radovima (2, 4, 6) — potpuno povinuje vladajućimekonomskim zakonima (tržišnim cijenama). 312 |