DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Navedena prisila temelji se na nedovoljnoj racionalnosti naše prerade drva u određenoj reprodukcionoj cjelini (zbog predimenzioniranih kapaciteta) — prema onoj u prosjeku takve prerade Evrope i svijeta. Umjesto da se prerada racionalizira, što u konkretnom trenutku nije lako, dapače u potpunosti i nije moguće, ona većinom svojih radnik a p a i delegat a u reprodukcionoj cjelini — uspješno vrši navedenu »eksploataciju«, na račun ostalih sudionika udruživanja. Razumljivo, to ne samo da nije socijalistički već je i potpuno protivljenj e ekonomskim zakonitostima (tržišnim cijenama). To je svakako jedan od razloga što, osobito u nekim republikama, udruživanje šumarstva u reprodukcione cjelins prepolagan o se uspostavlja, odnosno napreduje. Dapače, to je i jedan od razloga što se dio naših stručnjaka intimno ili javno suprotstavlja nepoštivanju ekonomskih zakonitosti, jer je to protivno našim smjernicama Ustava i ZUR-a a vrlo štetno dugoročnim interesima naše privrede i društva. Kako da se premoste takve situacije? Po našem mišljenju: — tako da se pri raspoređivanju zajedničkog prihoda integracione cjeline na njezine sudionike udruživanja primjenjuju »samoupravno dogovorene interne cijene (proizvodnje)« uz prethodno odvajanje ekstradohotka (rente) svakome sudioniku na temelju kalkulacije — prema našim radovima o tim -problemima (2, 4, 6); — tako da se svi partneri, i šumarski i ostali u reprodukcionoj cjelini, do maksimuma napregnu da privređuju (rade i posluju) barem na razini društveno- potrebnog rada, tj. tržišnih cijena (ekonomskih zakonitosti); — a u trenutačnim nemogućnostima da se ostvari navedeno u prethodnoj stavci, u sadašnjim izuzetno teškim prilikama privrede svijeta, Jugoslavije, naših određenih reprodukcionih cjelina — da se privremen o pribjegne ispotnoćnom namjenskom udruživanju sredstava sudionika udruživanja u reprodukcionoj cjelini — pa, ako je nužno, i izvan reprodukcione cjeline; tä radi se o urgentnom spašavanju konkretnog udruženog rada i održavanju životnog standarda u njemu zaposlenih (sadašnjih i budućih) radnika. Pri tome ne treba zaboraviti: Sav naš udruženi rad temelji se na dru štveni m sredstvima jedne cjelovite socijalističke jugoslavenske privrede. Borimo se za samoupravni socijalizam , interese naših naroda i narodnosti, za budućnost . U slučaju prijeke potrebe, u konkretnim uvjetima dozvoljena je potpuno izuzetno čak i privremena namjenska stanovita »socijalan. Tä nalazimo se u — socijalizmu s robnom privredom, u proizvodnji interno (u reprodukcionoj cjelini, regiji, republici, Jugoslaviji) socijalističkog tipa! No, ta »socijala« ne smije biti prikrivena, prisilna, eksploatacijska, već istinski samoupravno odlučena uz konsenzu s svih sudionika udruživanja (a osobito onih od strane šumarstva). Ona treba imati oblik namjensko g udruživanja sredstava »bogatijih« sudionika reprodukcijskih cjelina i cijene naše privrede i društva. Pri tome treba voditi računa o ovome: Razdoblje primanja takve »socijale « ne smije biti analogno razdoblju predah a za »bolesnika« — već razdoblju uzimanj a lijekov a koji jedino vode ozdravljenju »bolesnika «. |