DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 27 <-- 27 --> PDF |
UDK 631TUU1 Šum. list CIX (1985) 317 EKSTERNO INFORMIRANJE U ŠUMARSTVU SR HRVATSKE Josip BISKUP* SAŽETAK. Kabinet za marksizam, socijalizam i samoupravljanje Šumarskog fakulteta u Zagrebu u okviru istraživanja »Racionalizacija samoupravljanja u šumarstvu«, što ga provodi Zavod za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta, istraživao je, uz ostalo, koliko radni ljudi zaposleni u šumarstvu koriste javna glasila i koliko javna glasila posvećuju pažnje šumarstvu. KLJUČNE RIJEČI: eksterno informiranje, istraživanje, rezultati UVOD Sredstva javnog komuniciranja postala su nerazdvojni pratilac suvremenog čovjeka i bitna komponenta ljudskog života. Ona omogućavaju neslućene i donedavno neshvaćene kontakte među ljudima na svim točkama ove planete. Zahvaljujući sredstvima komuniciranja i informiranja, udaljeno postaje blisko, a prošlost se pojavljuje kao sadašnjost. Zahvaljujući javnim glasilima nestaju relacije prostora i vremena. Telekomunikacije, stacionarni sateliti, mundovizija, telesteri i druga iznašašća suvremene tehnike, izazivali su revoluciju u sredstvima javnog komuniciranja u svjetskim razmjerima. Javna glasila povezuju i zbližavaju ljude raznih nacija, klasa, intelektualnih i psihofizičkih sposobnosti; stvaraju ih učesnicima svjetskih drama, svjetskih zbivanja. Iako ne uklanjaju klasne razlike, ipak utječu da se ljudi upoznaju, zbliže i shvate da su pripadnici jedne velike porodice (BISKUP, 1977). Jugoslavenski komunikacijski, odnosi informativni sistem specifičan je i sadržajem i formom, i esencijalno se razlikuje od drugih komunikacijßko- informativnih sistema u svijetu. Komunikacijski model samoupravnog društva nije dovršen niti u teoriji niti u praksi. On u totalitetu nikad i neće biti dovršen, jer ga zamišljamo u vječnom razvoju, u neprestano novim transformacijama. Stoga jedino možemo utvrditi elemente koji su specifični za demokratski otvoreno samoupravno društvo i kao osnovne elemente našeg informativno-komunikacijskog sistema navodimo njegovu otvorenost, mogućnost dotoka informacija, mnogosmjernost komunikacijskog toka, selektivnost komunikacijskih tokova, policentričnost sistema, mnijenjsku diferenciranost itd. * Doc. dr Josip Biskup, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, fiimunska cesta br. 25. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Naš komunikacijski sistem sastoji se od dva podsistema, i to od samoupravnog informativno-komunikacijskog podsistema u bazi i od podsistema koji obuhvaća centralne komunikatore. Ti podsistemi dalje se diferenciraju na grupacije istorodnih sredstava javnog komuniciranja i na kanale informativno-komunikacijske (BISKUP, 1978). Naše istraživanje odnosilo se na dio mikro-sistema u šumarstvu SR Hrvatske. Rezultati koji se odnose na samoupravno informiranja već su objavljeni (BISKUP, 1983, BIĆANIĆ, 1984), a ovdje donosimo rezultate, istraživanja o funkcioniranju komuniciranja u javnim glasilima. UZORAK Budući da u društvenim istraživanjima nije moguće ispitati sve subjekte i provesti neko totalno istraživanje, koristi se metoda uzoraka. Postoje dvije vrste te metode: metoda slučajnih uzoraka i metoda reprezentativnih uzoraka. Mi smo se opredijelili za ovu drugu jer se pomoću nje dobivaju validniji rezultati. Uzorak je uzet u 90 šumarija u SR Hrvatskoj. Ukupno je anketirano 810 ispitanika ili 5,2 posto svih zaposlenih u šumarstvu. Dalje, uzorak je obuhvatio po deset točno određenih ispitanika, osim u onim šumarijama u kojima je bilo zaposleno manje od deset ljudi. Uzorak je obuhvatio po pet radnika u svakom OOUR-u, te predsjednika zbora radnih ljudi, predsjednika radničkog savjeta, predsjednika izvršnog odbora Sindikata, sekretara OO SK i jednog poslovođu. Tako smo dobili uzorak od 513 radnika i 297 ostalih zaposlenih, što nam u postupku obrade podataka omogućava da kompariramo rezultate radnika i ostalih zaposlenih i utvrdimo stupanj korelacije. Naime, svjesni opasnosti da se od ovako kvalitetnog uzorka ´može dobiti odviše dobra slika stanja u 25 OOUR-a šumarstva anketirani su samo radnici, pa smo tako dobili i »kontrolnu grupu«. (BISKUP, 1983.) ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA a) Zastupljenost šumarstva u javnim glasilima Da bismo utvrdili kako se provodi eksterno informiranje u šumarstvu SR Hrvatske, bilo je nužno da utvrdimo kakvi su i gdje se nalaze izvori informacija « u šumarstvu, jesu li oni otvoreni ili zatvoreni i kako se provodi protok informacija. U istraživanju mi smo pošli od subjektivne procjene ispitanika, jer objektivno nismo bili u mogućnosti da u toku 1981. godine pratimo sva sredstva javnog komuniciranja i na taj način utvrdimo zastupljenost šumarske problematike. Pošli smo od pretpostavke da je uvijek netko od zaposlenih u šumarstvu zamijetio da se o njima nešto pisalo ili govorilo i da se to dalje proširilo među zaposlenim, dakle, da su dobro informirani o tome gdje i kada se o šumarstvu pisalo ili govorilo u javnim glasilima od općine do federacije. U istraživanju ove problematike ponajprije smo željeli utvrditi gdje se nalaze izvori informacija i koliko su oni dostupni eksternim novinarima ili novinarima dopisnicima javnih glasila. U anketi smo, stoga, postavili pitanje: |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Tko smije dati podatke novinarimajavnih glasila? Odgovore donosimo tabelarno. lokalnih, regionalnih i republičkih TABLICA 1 Broj Odgovori Samoradnici Posto Ukupno Posto 1. Direktor gospodarstva 21!) 36,62 346 35,38 2. Direktor OOUR-a 203 33,95 335 34,25 3. Pomoćnici direktora 36 6,02 62 6,34 4. Rukovodilac kadrovske službe 23 3,85 34 3,48 5. Netko drugi 26 4,35 46 4,70 6. Nitko nije zadužen 73 12,20 126 12,88 7. Bez odgovora 11 2,14 27 3,33 Ako promotrimo tablicu 1, lako je uočiti da 69,63% ispitanika izjavljuje da direktor gospodarstva i upravitelj šumarije mogu dati podatke novinaru, dakle, da su oni i izvor informacija. Ako tome još pribrojimo naredne dvije stavke (3, i 4), gdje se također radi o rukovodiocima, onda proizlazi da 79,45 posto ispitanika smatra da rukovodeće osoblje ima pravo da daje informacije novinarima. Naredne dvije stavke (5. i 6), koje imaju smisao pune demokratičnosti, iznose samo 17.58% odgovora. Iz tablice se, također, lako može uočiti da je korelacija odgovora radnika i svih zaposlenih vrlo velika. Dovoljno je načiniti komparaciju postotaka. Uz pomoć kompjutora dobili smo ne samo kvantitativne nego i kvalitativne pokazatelje. Naime, ispitanici su mogli okružiti i dva i više odgovora, a to ukazuje na veći ili manji stupanj demokratičnosti. Međutim, jedan odgovor okružilo je 668 ispitanika, ili 82,47%, dva odgovora 62 ispitanika, a tri samo 53 ispitanika. Zaključak je logičan i glasi da su izvori informacija u šumarstvu SR Hrvatske znatno suženi i da se pretežno nalaze u rukama rukovodećeg osoblja, ponajprije direktora. Iz toga slijedi hipoteza da se u javnim glasilima na razini republike, regije i općine premalo govori (1981) o šumarstvu. Da bismo tu hipotezu dokazali ili opovrgli, postavili smo u upitniku ispitanicima i direktno pitanja u vezi s tim. Prvo od njih je glasilo: Koliko se približno puta u toku 1981. godine govorilo i pisalo o vašem OOUR-u u općinskim javnim glasilima, Odgovori su takvi da su potvrdili postavljenu hipotezu i to vrlo uvjerljivo. Naime, od odgovora se uzdržalo samo 11 ispitanika, ali 240 ispitanika (29%) odgovorilo je da ne zna, što znači da ne prate lokalna sredstva ktforimranja. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 30 <-- 30 --> PDF |
TABLICA 2 Broj Odgovori Samo Posto Ukupno Posto radnici 1. Nijednom 52 10,12 88 10,82 2. 1 do 2 puta 158 30,74 278 34,19 4. Oko pet puta 70 13,62 128 15,74 5. Desetak puta 16 3,11 32 3,93 5. Svake sedmice 2 0,39 4 0,49 6. Uvijek kad ih pozovemo 15 2,92 30 3,69 7. Ne znam 189 36,77 240 29,52 8. Bez odgovora 8 1,56 11 1,36 I ovdje je bilo onih koji su zaokružili dva ili tri odgovora, njih ukupno 55, stoga nije moguće postotke zbrajati. Letimičan pogled na tablicu dovodi do zaključka da čak i lokalna sredstva javnog komuniciranja, tj. općinske novine i radio-stanica vrlo rijetko govore i pišu o šumarstvu. Najviše je onih ispitanika koji govore o tome da je šumarstvo prezentirano javnosti putem lokalnih sredstava javnog komuciranja 1 — 2 put godišnje. Ironično bismo mogli reći: sigurno se i to odvija putem čestitke za neki praznik! Naime, proizlazi da ne postoji suradnja između lokalnih sredstava javnog komuniciranja i šumarstva u onoj mjeri kojoj bi se moglo očekivati i kojoj bi bilo potrebno, jer za šumarstvo je društvena zajednica zainteresirana. U vezi s tom suradnjom, postavili smo u upitniku i ovakvo pitanje: Do li vaše gospodarstvo ili šumarija sufinancira lokalna sredstva informiranja ? Na pitanje 192 ispitanika (23,70%) odgovara negativno, 268 (33,09) odgovara »da ne zna«, a 37 (41,60%) odgovora da šumarstvo sufinancira općinska javna glasila. Ako se prisjetimo da znatan broj općina u našoj Republici nema javnoga glasila, onda podatak da 10,88% ispitanika odgovora da lokalna glasila nisu u toku 1981. godine nijednom prezentirala šumarstvo, nije frapantan. Proizlazi, naime, da se o šumarstvu u lokalnim sredstvima javnog komuniciranja govori i piše, ali odviše rijetko, vjerojatno zato što su izvori informacija preuski. Kao što rekosmo, znatan broj općina nema javna glasila, pa smo stoga postavili pitanje ispitanicima: Koliko su puta prosječno u vašoj šumariji govorila ili pisala regionalna sredstva informiranja u toku 1981. godine? |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Tablični prikaz odgovora izgleda ovako: TABLICA 3 Broj Odgovori Samo Posto Ukupno Posto radnici 1. Nijedanput 74 14,42 131 16,17 2. Jedanput 73 14,23 114 14,07 3. Dva, tri puta 90 17,54 174 21,48 4. Svaki mjesec 7 1,36 15 1,85 5. Svake sedmice 2 0,39 5 0,62 6. Kadgod ih pozovemo 18 3,51 37 4,57 7. Ne znam 240 46,78 321 39,63 8. Bez odgovora 9 1,77 13 1,61 9. Sveukupn o 513 100 810 100 Ako zbrojimo odgovore koji imaju negativan predznak, proizlazi da regionalna javna glasila, ne pokazuju više zanimanja za šumarstvo od općinskih. Budući da regionalna glasila prekrivaju čitavu SR Hrvatsku, onih 16, 17 posto negativnih odgovora su indikativni. Kad tome pribrojimo »bez odgovora « i »ne znam«, onda 57,41% ispitanika smatra da regionalna glasila ne objavljuju sadržaje iz šumarstva ili da oni za takve sadržaje ne znaju, pa znači ne postoji povratna veza, tzv. »feed back«. Ako pažljivije analiziramo tablicu 3, proizlazi zaključak, da u nekim regijama postoji dobra suradnja šumarstva s regionalnim javnim glasilima, a u drugima je slaba ili da je nema. Da bismo kompletirali sliku stanja o eksternom informiranju o šumarstvu, postavili smo u upitniku i slijedeće pitanje: Koliko približno godišnje govore ili pišu o vašoj šumariji republička javna glasila? Prirodno, ovdje nismo očekivali nekakve spektakularne rezultate, jer zbog obilja informacija republička javna glasila i ne mogu često objavljivati sadržaje iz pojedine šumarije, pa čak ni gospodarstva, najčešće se govori o šumarstvu uopće, odnosno na razini Republike. Tablica 4. dokazuje našu prepostavku. TABLICA 4 Broj Odgovori Samo Posto Ukupno Posto radnici 1. Nikada 100 19,49 186 22,96 2. Jedanput godišnje 76 14,81 136 16,79 3. Dva, tri puta godišnje 61 11,89 99 12,22 4. Kadgod ih pozovemo 19 3,70 41 5,06 5. Ne znam 248 48,34 337 41,60 6. Bez odgovora 9 1,67 11 1,37 7. Sveukupn o 513 100 810 100 321 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Ako opet zbrojimo one odgovore, koji imaju negativno značenje (1, 5. i 6), onda 65,93% ispitanika ili odgovara negativno, ili se ne izjašnjava. Budući da se republička glasila vrlo dobro prate, što će se potvrditi u narednom poglavlju, onda ono neizjašnjavanje samo izražava stupanj nesigurnosti s obzirom na brojnost republičkih sredstava javnog komuniciranja. Ipak 44,07 posto ispitanika odgovora da se o šumarstvu govori i piše u republičkim javnim glasilima. Možda ne dovoljno, ali ipak piše i govori. Ovoj grupi pitanja dodali smo još jedno: Da li želite da se o vašem OOUR-u govori i piše izvan radne organizacije, Na to pitanje 109 radnika (21,25%) i 146 (18%) svih odgovora negativno, tj. da ne želi. Očito da se radi o nerazvijenosti svijesti o potrebi javnosti djelovanja. Uz 8 uzdržanih od odgovora, 649 ispitanika (80,02%) odgovara afirmativno. Zaključak nije teško izvesti: eksterno informiranje u šumarstvu moglo bi biti znatno razvijenije, kad bi bili otvoreni izvori informiranja i razvijena svijest o potrebi javnog informiranja u svojoj djelatnosti. b) Koliko radni ljudi u šumarstvu prate javna glasila Radni ljudi u našem samoupravnom socijalističkom društvu nisu samo pasivni recipijenti informacija, nego su i društveno-politički subjekti. Oni neposredno ili putem svojih delegata odlučuju o svim sferama društveno-jpolitičke aktivnosti našeg društva. Stoga je realno očekivati da su radni ljudi zainteresirani za sve što se zbiva ne samo u njihovoj radnoj organizaciji, nego i u užoj i široj društvenoj zajednici. U tome im javna glasila uvelike pomažu, jer ih informiraju o svemu što njihovi posredni ili neposredni delegati i delegacije rade i o čemu i kako odlučuju. Stupanj razvijenosti nekog društva mjeri se time koliko primjeraka novina dolazi na sto stanovnika, koliko imaju radio-prijemnika i TV-prijemnika. Budući da su ti podaci poznati za našu zemlju, koja ne stoji ponajbolje u Evropi, postoji mogućnost da primjenom komparativne metode usporedimo naše rezultate s ovim jugoslavenskim, odnosno republičkim i utvrdimo kako u tom pogledu stoji naše šumarstvo. Da bismo dobili sliku stanja u šumarstvu SR Hrvatske u vezi s korištenjem sredstava javnog komuniciranja, odnosno ka´ko se to komunikološki kaže, o izloženosti zaposlenih u šumarstvu javnim medijima, mi smo u našoj anketi postavili tri uobičajena pitanja: koliko se čitaju novine, gleda televizija i sluša radio. Na prvo pitanje, koliko se čitaju dnevne novine, dobili smo dosta nepovoljne rezultate. Naime, 10% radnika odgovorilo je da nikad ne čita novine, 66,47% čita povremeno, a 23,89% radnika čita svakodnevno . Taj postotak je još veći kad se uzmu u obzir odgovori i ostalih ispitanika. Tada se 36,79 posto anketiranih izjašnjava da svakodnevno čita dnevne novine. Radio i televizija bolje prolaze. Naime, očito da dnevne novine do radilišta teže dolaze, i za njihovo čitanje trebaju povoljniji uvjeti, a valja biti i pismen (BISKUP, 1984). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Nikad ne sluša radio sam 2,58% radnika, odnosno 1,97% svih anketiranih, ali ga svakodnevno sluša 51,36% svih anketiranih, a povremeno 46,42 posto. Televiziju nikad ne gleda samo 2,53% anketiranih, a svakodnevno je gleda više nego što sluša radio — 64,57%, a ostali povremeno. Svakodnevno gleda televiziju 55,95 posto šumskih radnika. Iz dobivenih podataka proizlazi da je standard šumskih radnika nešto iznad prosjeka Republike (BISKUP, 1984), a informiranost znatno iznad prosjeka Republike, što zaslužuje pohvalu. ZAKLJUČAK Istraživanje koliko radni ljudi u šumarstvu SR Hrvatske čitaju novine, slušaju radio i gledaju televiziju, zatim koliko sredstava javnog komuniciranja interpretira;´u i komuniciraju sadržaje iz šumarstva, koliko su izvori informacija u šumarstvu dostupni eksternim novinarima provedeno je kod nas prvi put. Empirijski dio istraživanja proveden je pomoću upitnika, po principu reprezentativnih uzoraka, u 90 OOUR-a šumarstva u SR Hrvatskoj. U cjelini uzevši, ako dobivene rezultate usporedimo s postojećim pokazateljima koliko se čitaju novine, sluša radio i gleda televizija, naši rezultati ponešto su povoljniji od prosjeka, jer nema radnika koji se na neki način na informira svakodnevne o zbivanjima u zemlji i svijetu. Međutim, kad se radi o otvorenosti ili zatvorenosti izvora informacija u šumarstvu, podaci su nepovoljni. Naime, 69,63 posto ispitanika odgovorilo je da je izvor informacija samo direktor gospodarstva, odnosno upravitelj šumarije. U toj činjenici treba tražiti i razlog zašto se u javnim glasilima na nivou regije i republike o šumarstvu premalo piše. Očito treba povećati broj subjekata koji mogu biti izver informacija. LITERATURA 1 Bičanić , N.: Samoupravno Informiranje u šumarstvu. Šumarski list 7—8/1984. Zagreb, str. 311—317. lb B i š k u p, J.: »Političke ideje i sredstva informiranja u samoupravnom društvu «, Pedagoška akademija, Osijek, 1977, str. 228. 2. Biskup , J : »Komunikacijsko-informativni sistem SFRJ«, »Dometi« 8/1978, Rijeka, str. 19- 25. 3. Biskup . J . »Samoupravno informiranje u šumarstvu SR Hrvatske«, »Šumarski list« 11—12/1983, Zagreb, str. 489—497. 4. B i ć a n i ć, N.: »Samoupravno informiranje u šumarstvu SR Hrvatske« II dio, »Šumarski list- 7—8, .1984. Zagreb, str. 311—317. 5. Biskup , J.: »Socijalistička istraživanja u šumarstvu«, Šumarski fakultet Zagreb, Zavod za istraživanje u šumarstvu, Zagreb, 1984, str. 48. 6. Slavković , D.: «Osnovi novinarstva i informisanja«, »Radnička štampa«, Beograd, 1975. str. 312. 7. Vreg, F.: »Društveno komuniciranje«, Centar za informacija i publicitet, Zagreb, 1975. str. 232. 323 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Extern?! Supplying of Information in the Forestry of Croatia Summary The author an Assistant Professor, at the Faculty of Forestry , University of Zagreb, on Marxism, socialism and selfmanagement, investigateg to what extent mass media (newspapers, reviews, ...) is utilized and to what extent mass media shows interest liinto forestry. The foregoing was included in the research project Rationalisation of Self-Management in Forestry. The research showed that too little is written about forestry in local and republic mass media means. The reason for this, in the author´s opinion, is that the supplying of information is mainly limited to the managing personnel. IS / |