DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Naš komunikacijski sistem sastoji se od dva podsistema, i to od samoupravnog informativno-komunikacijskog podsistema u bazi i od podsistema koji obuhvaća centralne komunikatore. Ti podsistemi dalje se diferenciraju na grupacije istorodnih sredstava javnog komuniciranja i na kanale informativno-komunikacijske (BISKUP, 1978). Naše istraživanje odnosilo se na dio mikro-sistema u šumarstvu SR Hrvatske. Rezultati koji se odnose na samoupravno informiranja već su objavljeni (BISKUP, 1983, BIĆANIĆ, 1984), a ovdje donosimo rezultate, istraživanja o funkcioniranju komuniciranja u javnim glasilima. UZORAK Budući da u društvenim istraživanjima nije moguće ispitati sve subjekte i provesti neko totalno istraživanje, koristi se metoda uzoraka. Postoje dvije vrste te metode: metoda slučajnih uzoraka i metoda reprezentativnih uzoraka. Mi smo se opredijelili za ovu drugu jer se pomoću nje dobivaju validniji rezultati. Uzorak je uzet u 90 šumarija u SR Hrvatskoj. Ukupno je anketirano 810 ispitanika ili 5,2 posto svih zaposlenih u šumarstvu. Dalje, uzorak je obuhvatio po deset točno određenih ispitanika, osim u onim šumarijama u kojima je bilo zaposleno manje od deset ljudi. Uzorak je obuhvatio po pet radnika u svakom OOUR-u, te predsjednika zbora radnih ljudi, predsjednika radničkog savjeta, predsjednika izvršnog odbora Sindikata, sekretara OO SK i jednog poslovođu. Tako smo dobili uzorak od 513 radnika i 297 ostalih zaposlenih, što nam u postupku obrade podataka omogućava da kompariramo rezultate radnika i ostalih zaposlenih i utvrdimo stupanj korelacije. Naime, svjesni opasnosti da se od ovako kvalitetnog uzorka ´može dobiti odviše dobra slika stanja u 25 OOUR-a šumarstva anketirani su samo radnici, pa smo tako dobili i »kontrolnu grupu«. (BISKUP, 1983.) ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA a) Zastupljenost šumarstva u javnim glasilima Da bismo utvrdili kako se provodi eksterno informiranje u šumarstvu SR Hrvatske, bilo je nužno da utvrdimo kakvi su i gdje se nalaze izvori informacija « u šumarstvu, jesu li oni otvoreni ili zatvoreni i kako se provodi protok informacija. U istraživanju mi smo pošli od subjektivne procjene ispitanika, jer objektivno nismo bili u mogućnosti da u toku 1981. godine pratimo sva sredstva javnog komuniciranja i na taj način utvrdimo zastupljenost šumarske problematike. Pošli smo od pretpostavke da je uvijek netko od zaposlenih u šumarstvu zamijetio da se o njima nešto pisalo ili govorilo i da se to dalje proširilo među zaposlenim, dakle, da su dobro informirani o tome gdje i kada se o šumarstvu pisalo ili govorilo u javnim glasilima od općine do federacije. U istraživanju ove problematike ponajprije smo željeli utvrditi gdje se nalaze izvori informacija i koliko su oni dostupni eksternim novinarima ili novinarima dopisnicima javnih glasila. U anketi smo, stoga, postavili pitanje: |