DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Sveučilišta odgajaju visokokvalificirane stručnjake na području društvenih, prirodoslovnih, biotehničkih, tehničkih i medicinskih znanosti (studija I, II i III stupnja). Znanstveni rad na Sveučilištu ima ove karakteristike: a. gajenje znanstvenih oblasti i izvođenje znanstvenih istraživanja u cilju unapređenja znanosti te privredne i društvene operative i širenja progresivne misli; b. odgajanje mladih znanstvenih kadrova (diplomanti, polaznici III stupnja, doktorandi, fakultetski suradnici) koji u toku istraživanja uče znanstvenu metodologiju rada; c. gajenje veza između znanstvenih radnika u zemlji i na internacionalnom planu. Sredstva uložena u istraživanju na Sveučilištu revaloriziraju se prvenstveno odgojem visokokvalificiranih kadrova, koji su nosioci napretka na mjestima svog budućeg rada u operativi. Stoga se na Sveučilištu gaji znanstveni rad usko povezan s nastavom. Upravo na tom jedinstvu znanstvenog i nastavnog rada, Sveučilište se bitno razlikuje od drugih visokih škola. Šumarski fakultet je dio Sveučilišta u Zagrebu. 2.1.2. Šumarski fakultet Godine 1860. u Križevcima je svečano otvoreno Gospodarsko-šumarsko učilište. Bila je to prva škola na slavenskom jugu u kojoj su se obrazovali kadrovi za poljoprivrednu i šumarsku službu. Otvaranjem te škole ostvarena je dvadesetogodišnja težnja hrvatskih šumara, a ponajprije Franje Šporera. Dragutina Kosa i Ante Tomića. koji su deset godina prije toga, tj. oko 1850. godine bili i glavni osnivači prvog šumarskog društva u Hrvatskoj. Otvaranje škole predstavljalo je značajni događaj i prekretnicu u razvoju Šumarstva Hrvatske, prije svega zato što se time za šumarsku službu stvorila mogućnost izobrazbe većeg broja domaćih sinova, što se broj stručno i znanstveno obrazovnih šumara povećao pa se šumarstvo kao privredna grana i kao primijenjena znanost u Hrvatskoj podiglo na viši nivo. Tako smo i mi stali uz bok ostalim naprednijim narodima u Evropi, koji su mnogo prije nego Amerika i Kanada napustili neracionalnu eksploataciju šuma. Njemački i francuski šumari su već koncem XVIII i početkom XIX stoljeća zacrtali sigurne temelje šumarskoj znanosti. Razumljivo je da su u vrijeme osnutka križevačke škole naši šumari slijedili uglavnom njemačku školu. No, oni su vrlo brzo počeli stjecati vlastita iskustva iznoseći ih u člancima koje objavljuju najprije u mađarskom časopisu (koji je izlazio u Budimpešti) sve do 1877. godine, kada je osnovan vlastiti časopis »Šumarski list«, prvi na Balkanu i jedini koji neprekidno izlazi do danas. Nastavni program škole u Križevcima uskoro je postao preuzak za odgovorne i teške zadatke koje su u Hrvatskoj trebali izvršavati šumarski stručnjaci. Šumarska škola imala je stupanj srednje škole. Osim toga ta škola nije bila ravnopravna sa školom u Ščavnici ili u Mariabrunnu. Takvo stanje nije zadovoljavalo niti onda kada se trajanje škole produžilo od dvije na tri godine. Omi se tek poboljšalo kada je škola 1898. godine premještena u Zagreb, gdje se osniva Šumarska akademija prislonjena uz Mudroslovni fakul |