DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Privreda često ne traži suradnju istraživačkih ustanova ponajviše zbog toga što svjetska dostignuća ne pozna dovoljno, pa ne vidi ni koristi od takve suradnje. Da se taj propust što prije otkloni, treba istovremeno s organizacijom istraživanja našu privrednu operativu i onu društvenih službi upoznati s već postojećim dostignućima znanosti i tehnike na njihovom području djelatnosti, jer se daljnjem razvoju može pristupiti tek kad se već dobro upoznajlu suvremena dostignuća u nas i u svijetu. Šumarski institut trebao bi da se osim istraživačkog rada bavi i stalnom konzultacijom operative. Da bi kontakt istraživača i operative bio što tješnji nužno je iznaći oblike stalne osobne suradnje određenih istraživača i svake od privrednih organizacija ili asocijacije takvih organizacija (putem članstva u savjetima, upravi, ili slično). Pri takvoj suradnji s operativom trebali bi sudjelovati svi znanstveni instituti bez obzira na to tko im je osnivač. Svaka privredna organizacija trebala bi da bude putem istraživača povezana s nekom od znanstvenih ustanova bez obzira da li ona vidi potrebu takve suradnje ili ne, jer se prvenstveno radi o persprektivnom usavršavanju metoda proizvodnje. Ključno pitanje opravdanosti znanstveno-istraživačkog rada je njegova svrsishodnost, odnosno mogućnost i stupanj primjene rezultata toga rada u praksi, u prvom redu u proizvodnom spektru. O tom krajnje najvažnijem aspektu znanstvenog rada nije se do sada pisalo i raspravljalo u društvenim dokumentima koji tretiraju problematiku znanstvenoistraživačkog rada. Do većeg udjela znanstvenog rada u sektoru proizvodnje dolazi po osnivanju Republičkog savjeta za naučni rad, tj. tek što je šira zajednica preuzela sistematsku brigu o organizaciji znanstvenog rada. Gledano u cjelini, s organiziranim znanstvenim radom u području biotehničkih znanosti krenulo se nešto ranije nego sa znanstvenim radom u oblasti tehničkih znanosti. U oblasti biotehničkih znanosti, posebno u poljoprivrednim i šumarskim znanostima, rezultati znanstvenoistraživačkog" rada na većini tema našli su odmah svoju primjenu u praksi. 5.1. Primjena šumarskih znanosti u šumarstvu Slavonije i Baranje Slavonija i Baranja sudjeluju sa 25% u cjelokupnoj površini šuma SRH. Na tom području raste poznata slavonska hrastovina, koja je pojam kvalitete hrasta u cijelom svijetu. U Slavoniij i Baranji imamo najkvalitetnije šume u našoj republici, a šumarska tradicija postoji već nekoliko stoljeća, što znači da se tu nalazi i kvalitetan šumarski kadar. Vinkovci su odavno poznati kao centar s najkvalitetnijim šumarskim kadrom, pa odtuda i interes za znanost i primjenu znanstvenih istraživanja u šumarskoj privredi. SOUR »Slavonska šuma« Vinkovci osnovao je u Osijeku svoj centar za razvoj, koji služi za transfer rezultata znanstvenih istraživanja u privredi. U ostaloj šumarskoj privredi Zajednice općina Osijek takvih centara nema, pa je tu često dosta otežan transfer znanja, ali se to nadoknađuje direktnim odlaženjem stručnjaka Instituta i Fakulteta na teren u šumska gospodarstva i Šumarije. |