DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 55     <-- 55 -->        PDF

imala oborinu ljeti iznad normale, što je također prikazano na si. 1, dok
je cijelo područje jugozapadne Evrope bilo izrazito suho. Pretežno suha je
bila i južna Evropa osim malog područja istočno od Balkana. Slična je situacija
bila i u većem dijelu kolovoza, ali se padom tlaka na visini produbila
dolina od sjeverne Evrope do Sredozemlja, a to je omogućilo nekoliko izrazitijdh
prodora hladnog zraka sa sjevera i aktiviranje sredozemnih ciklona.
Zato je u kolovozu u zapadnom Sredozemlju oborina bila i do 4 puta (400%)
viša od normale, a temperature 2 — 3° C ispod normale. Značajnu promjenu
sinoptičke situacije u rujnu uvjetovalo je produbljivanje Islandske ciklone
i visinske doline nad Zapadnom Evropom, a to su tipične situacije podobne
za formiranje Genovske ciklone. Poznato je da ova ciklogeneza uvjetuje
najjače oborine, naročito na sjevernom Jadranu. U listopadu se Islandska ciklona
još više produbila a to je uzrokovalo prevladavajuće zonalno (zapadno)
strujanje nad južnom Evropom i omogućilo direktne prodore vlažnog zraka
s Atlantika. Ovakovi prodori za razliku od prodora sa sjevera donose s Atlantika
relativno topliji zrak, pa je karakteristika listopada u odnosu na sve
ostale mjesece u 1984. godini, da je bio topliji od normale. Kako su ovi prodori
donijeli nad Evropu i vlažan oceanski zrak, to se kišovito razdoblje nastavilo
u studenom, ali su intenzivne kiše bile više u obliku pljuskova i
ograničene na uža područja južne Evrope i vrlo nejednolike na Jadranu.


Slika 1. — Sinoptička situacija u srpnju 1984.
»A« označava položaj Azorske anticiklone, a pune linije sa strijelicama srednje
strujanje pri tlu. Srai´irana područja označuju oborine iznad normale za taj
mjesec, a šrafirane strijelice prikazuju smjer, visinskog strujanja u jugozapadnoj
Evropi.