DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Krajem jesenskog razdoblja započelo je jačanje Sibirske anticiklone, poznatog nosioca hladnih zima u Evropi. Istovremeno je jačala i Islandska ciklona, a time se nad južnom i srednjom Evropom uspostavilo najprije prevladavajuće južno, a zatim jugoistočno strujanje. To je spriječilo dovod zračnih masa s Atlantika i u Evropu je počeo prodirati hladni zrak iz, sjeverne Azije i postupno je jačao greben Sibirske anticiklone koji je dopirao i do Jadrana. To je uzrokovalo ponovni jači pad temperature i deficit oborina nad srednjom Evropom i Balkanom. Krajem godine je jedino središnji dio Sredozemlja uključujući Italiju imao oborine iznad normale, a njima su se priključile i neke naše stanice na sjevernom Jadranu kako pokazuju podaci u tabeli 3. Prema tome se može zaključiti da je općenito 1984. godina, pored toga što je bila kišna, bila i hladna. Hladnije ljetno razdoblje uz izraziti deficit oborina, te proljetne kiše koje su dovoljno namočile tlo, bili su glavni meteorološki faktor ublažavanja prilika povoljnih za nastanak i širenje šumskih požara na Jadranu. Po tome se vremenske prilike na Jadranu i bitno razlikuju od anomalija u sušnoj 1983. godini. 3.1. Mjesečne količine oborina u 1984. godini Tokom 1984. godine cijelo područje Jadrana je znatno premašilo količine oborina iz 1983. godine. Ove su vrijednosti prikazane za 18 stanica duž Jadrana u tabeli 3. Podaci o mjesečnim količinama pokazuju znatne razlike kako od stanice cio stanice, tako i po mjesecima. Glavna karakteristika ovog niza je da je unatoč kišnoj godini, mjesec srpanj bio ponovo izrazito sušan. Ako se promatra ukupna količina oborine po mjesecima na svih 18 stanica, ili njihova srednja vrijednost, vidi se da je srpanj 1984. imao u prosjeku samo nekoliko milimetara oborine više nego u 1983. Posebno se ističu Zadar i Biograd koji su bili potpuno suhi, što nije bio slučaj u 1983. za taj mjesec. Istra je u srpnju 1984. imala najveće količine oborina u odnosu na isti mjesec 1983. Jedini mjesec s podjednakom količinom oborine u srednjaku za 1983. i 1984. je ožujak iako su postojale razlike od stanice do stanice, a s gotovo dvostrukom količinom oborine u 1983., prema 1984., se pojavljuje prosinac. Najveća razlika je u rujnu, koji je u 1983. bio izrazito sušan, a u 1984. kišan. Općenito je jesen 1984. bila kišna u odnosu na 1983. 4. ISKAZ VRIJEDNOSNIH POKAZATELJA METEOROLOŠKOG INDEKSA POŽARA O temeljnoj strukturi meteorološkog indeksa požara (MIP) bilo je govora u ranijim izdanjima ovog časopisa, pa se nadalje više nećemo zadržavati na njegovu tumačenju. Potrebno je samo prisjetiti se da MIP predstavlja ishodišnu numeričku vrijednost na osnovi interakcije svih meteoroloških elemenata, izmjerenih u najtoplijem dijelu dana, koji utječu na isušivanje ili vlaženje šumskog gorivog materijala. Svakodnevna promjena vrijednosti meteoroloških elemenata daje sliku kontinuiteta prošlih i trenutačnih učinaka na stupanj vlažnosti šumskog goriva, a time i na njegovu zapaljivost. |