DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 69     <-- 69 -->        PDF

lavnom poklapa sa većim klasama opasnosti. Iznimku unekoliko čini Istra
zbog zatravljenih šuma i velikih površina zapuštenog poljoprivrednog zemljišta,
gdje se prilikom spaljivanja korova, trave, žbunja i si., požar brzo prenosi
s poljoprivrednog na šumske površine. Međutim, iz iskaza dana po klasama
opasnosti vidljivo je da je, recimo Pazin u IV mjesecu (prosječna klasa male
opasnosti), imao 11 dana u klasama umjerene i velike opasnosti, kada su se
uglavnom ti požari i pojavili.


Radi cjelovitijeg sagledavanja kako faktor vrijeme utječe na stvaranju
povoljnih uvjeta za pojavu šumskog požara, priložena je i tabela 5., u kojoj
su dati usporedni podaci za 1933. godinu, koja je kako je naprijed napomenuto,
bila izuzetno povoljna za pojavu šumskih požara.


Na kraju priložena je i tabela 6. koja prikazuje broj požara na priobalnom
djelu krša po klasama opasnosti za svaki mjesec posebno tokom sezone
šumskih požara (od 1. 4. do 30. 9.), za 1984. godinu. Date su i vrijednosti
ukupno sagorjele površine, kao i prosjek sagorjele površine po jednom
nastalom požaru za svaku klasu opasnosti. Ova analiza sačinjena je isto
tako na temelju podataka kompjutorske obrade šumskih požara RSUP-a
SRH po općinama i to samo za one općine koje na svom području imaju meteorološke
stanice, pri čemu jedna meteorološka stanica pokriva granice svoje
općine. Šumski požari koji su se pojavili u općinama koje na svom području
nemaju meteorološke stanice, nisu uzeti u razmatranje, jer bi se metodom
interpolacije klasa opasnosti za te općine dobili krivi rezultati.


Iz tabele 6. se vidi da je na područjima promatranih 15 meteoroloških
stanica od ukupnog broja šumskih požara 70% pojavilo u srpnju i kolovozu,
što ujedno označava granice najopasnijeg perioda u sezoni šumskih požara
za 1984. godinu. Isto tako je vidljivo da od ukupnog broja šumskih požara
v srpnju i kolovozu čak 79% istih spada u klase velike i vrlo velike opasnosti.
Nadalje, vidljiv je porast broja požara u odnosu na porasti klasa opasnosti,
kao i porast prosjeka sagorjele površine po jednom nastalom šumskom
požaru.


Prema tome, vrijednosni pokazatelji MlP-a u priloženim tabelama pružaju
poseban kvalitativan podatak o intenzitetu (žestini) šumskog požara obzirom
na klasu u kojoj isti nastane. U osnovi meteorološki indeks požara je kalibriran
tako, da požari koji nastaju u većim klasama jesu požari s većim
intenzitetom kojih je teže suzbijati, za razliku od požara koji se javljaju
u manjim klasama, koji su zbog nepovoljnih meteoroloških prilika slabijeg
intenziteta i lakše ih je suzbiti. Razumljivo, ovdje ljudski faktor ima isto
tako važnu ulogu, jer dobra organiziranost na terenu, preventivne mjere,
brza intervencija i suzbijanje požara u samom začetku od presudnog je
utjecaja na veličinu sagorjele površine.


Da bi se dobila cjelovita slika o žestini, odnosno, intenzitetu šumskog požara,
potreban je podatak o veličini štete.koju jedan šumski požar prouzroči.
Podatak o sagorjeloj površini često puta je kombinacija sagorjele trave,
makije i šume, ili samo trave i makije gdje su štete vrlo imale u odnosu na
sagorjelu drvnu masu. S toga je potrebno sačiniti jedinstvenu metodologiju


o nastaloj šteti od šumskog požara, čije se vrijednosti kasnije mogu uzeti
kao objektivan podatak u analizama o šumskim požarima.
Ovi vrijednosni pokazatelji meteorološkog indeksa požara mogu biti od
velike koristi svim učesnicima zaštite šuma od požara, jer poznavanje lokalnih
prilika vremena, uz poznavanje vegetacije i orografije, jedini je put ka


359