DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 7 <-- 7 --> PDF |
II Mogućnosti razvoja u razdoblju 1986—1990. godine — Koncepcija razvoja i kriteriji, — Programska orijentacija i mogući razvoj (stope rasta, investicije), — Izvozne mogućnosti i uvoz — Uvjeti i pretpostavke razvoja (samoupravna organiziranost, kadrovi, sistemska rješenja, mjere ekonomske politike). Prije nego što iznesem osnovne značajke razvoja u prethodnom razdoblju dozvolite da u nekoliko riječi kažem osnovni obuhvat šumsko-drvnog kompleksa kao reprodukcijske cjeline. Reprodukcijsku cjelinu šumarstva i prerade drva u SR Hrvatskoj koja počinje uzgojem i zaštitom šuma. nastavlja se primarnom mehaničkom i kemijskom preradom drva i finalnom proizvodnjom a završava prometom drva i drvnih proizvoda, čini veliki broj OOUR (cea 500), koje zapošljavaju preko 70.000 radnika u društvenom sektoru proizvodnje. Privatni sektor sudjeluje s cea 24% u površinama šuma, s cea 8% u drvnoj masi, a u preradi drva s oko 3.000 radionica. 1. RAZVOJ U PRETHODNOM RAZDOBLJU 1.1. Dinamika rasta i strukturni problemi U čitavom poslijeratnom razdoblju udio šumarstva i prerade drva u strukturi privrede stalno se smanjivao, kao posljedica sporijeg rasta kompleksa od privrednog rasta privrede Republike u cjelini. Fizički obujam proizvodnje industrije i rudarstva Hrvatske u razdoblju od 1967—1980. godine rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi od 61%, a industrijske prerade drva po stopi od 5%, stime što su pojedine grane prerade drva ostvarile ove stope rasta: piljena građa i ploča 1,3%, (Jugoslavija 3,5%), proizvodnja finalnih drvnih proizvoda 7,5°/» (Jugoslavija 7,8%), proizvodnja celuloze i papira 6,9% (Jugoslavija 7,7%). Nakon visokih stopa fizičkog rasta proizvodnje do 1980. godine, razvoj od 1981. do 1983. godine pokazuje negativne stope fizičkog obujma proizvodnje u gotovo svim granama kompleksa, s izuzetkom šumarstva koje je ostvarilo stopu rasta od 3,5%. U 1984. godini dolazi do oživljavanja proizvodnje i blagog rasta stopa fizičkog obujma proizvodnje i u industrijskoj preradi drva. Međutim, na osnovi ostvarenih i ocijenjenih stopa rasta od 1981. do 1985. godine prosječna stopa rasta u ovom razdoblju ocjenjuje se u proizvodnji piljene građe i ploča 0,3%, finalna drvnoindustrijska proizvodnja 0,2%, proizvodnja celuloze i papira 2,7%. Jedna od osnovnih značajki dosadašnjeg razvoja šumsko-drvnog kornkompleksa Hrvatske i Jugoslavije je neusklađenost kapaciteta u odnosu na potrebe reprodukcije, kao posljedica autarhičnog razvoja i zaostajanja ulaganja u sirovinsku osnovu (šumsko uzgojni radovi i izgradnja šumskih prometnica). Gotovo potpuna financijska ovisnost ulaganja u šumarstvo o vlastitim izvorima, (jer banke nisu za ova ulaganja pokrivala interes), a udruživanje sa ostalim partnerima su gotovo izostala, nepovoljno utječe na razvoj i unapređenje šumskog fonda. |