DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 73 <-- 73 --> PDF |
UDK: 502.7:628.53 Sum. list CIX (1985) 363 ŠTETNO DJELOVANJE ZAGAĐUJUĆIH TVARI NA ŠUME S POSEBNIM OSVRTOM NA TE PLOMIN Kazimir KAUZLARIĆ* SAŽETAK. Nagli industrijski razvoj u našoj zemlji s intenzivnom urbanizacijom povezan je s brzim porastom emisija zagađujućih tvari u atmosferu. Očekuje se da će se samo emisije S02 povećati od sadašnjih 1,3 miliona tona godišnje na 3,8 miliona tona u 2010 god. ili za gotovo 3 puta. Iskustva iz Z. Njemačke, Skandinavije i Kanade pokazuju da ovakav trend može imati nesagledive posljedice na šumsko bogatstvo i cijeli ekosistem. UVOD Nagli poslijeratni razvoj industrije i privrede i intenzivna urbanizacija u našoj zemlji, nisu mogli ostati bez posljedica na pogoršanje kvalitete zraka. Zagađenost zraka u mnogim dijelovima Jugoslavije (Zenica, Celje, Sarajevo, Ljubljana, Beograd i dr.) dostigla je daleko viši nivo nego što bi se to moglo realno očekivati u odnosu na dostignuti razvoj. Od zagađujućih tvari poseban značaj za ekosistem imaju sumporni oksidi (SOx). Prirodnim putem (vulkani, šumski požari, bakterije i si.) i od sagorijevanja goriva u atmosferu se emitira godišnje 250 miliona tona sumpornih aksida (SO.,, SO:i i dr.). Osnovni izvori zagađenja atmosfere sumpornim dioksidom (SO,) su energetski objekti, crna i obojena metalurgija, industrija ugljena i superfosfata i mašinski kompleks. Od toga otpada na umjetne izvore (sagorjevanje goriva i dr.) 103 miliona tona. Promatrajući raspodjelu emisija SO.j u svijetu, može se uočiti da 54% emisija otpada na SAD s Kanadom i Evropom i da je najteže pogođena štetnim djelovanjem SO,, Srednja i Istočna Evropa, Skandinavija i kontaktno područje SAD — Kanada. Od svih brojnih vrijednosti vezanih za problematiku zagađenosti zraka, koje daju najviše elemenata za upravljanje čistoćom zraka, najveći značaj ima podatak o emisiji zagađujućih tvari. Praćenje kretanja toka emisija S02 po godinama pokazuje da li se problem zaoštrava ili ublažava, a prognoziranje emisije omogućuje da se planovi razvoja na vrijeme usklade s planovima za očuvanje kvalitete zraka. Bez obzira na različite uvjete rasprostiranja polutanata u atmosferi, upoređenje gustine emisije dva područja daje prvu informaciju o razlici ugroženosti tih područja. * Prof. dr Kazimir Kauzlarić, savjetnik Zavod za prostorno planiranje i zaštitu čovjekove okoline Zajednice općina Rijeka |