DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 74 <-- 74 --> PDF |
U cilju sagledavanja značaja ovih vrijednosti, daje se pregled emisija S02 po godini i jedinici površine zemlje, uporedo s podacima za V. Britaniju, SR Njemačku i Grčku. Naime, radi uporedbe odabrana je jedna (zemlja sličnog stupnja privredne razvijenosti (Grčka) te dvije visokoindustrijalizirane zemlje od kojih jedna ima vrlo sličnu površinu (V. Britanija). Upoređenje emisije SO0 u SFRJ s nekim zemljama Specific. Zemlja God. Emisija S02(t/a) emisija S02 (t/a km2) Jugoslavija 1984. 2010. 1 300 000 3 800 000 5,1 14,8 Vel. Britanija 1978. 4 980 000 20,3 SR Njemačka 1978. 3 630 000 14,6 Grčka 1978. 704 000 5,3 Prema podacima sadržanim u Sporazumu o praćenju zagađivanja zraka preko granica i na velike udaljenosti (EMEP) Jugoslavija se sada nalazi, računajući na opterećenje kvadratnog kilometra površine zemlje emisijama S02, na 16 mjestu u grupi 28 evropskih zemalja. Stanje se bitno mijenja ako se problem posmatra dugoročno. Naime, iz Nacionalnog izvještaja »Stanje i politika čovjekove sredine u SFRJ« (Beograd, 1983) i drugih izvora slijedi da je prisutan uzlazni trend emisija S02 i da će se emisije S02 od sadašnjih 1,3 miliona tona godišnje povećati u 2010. god. na 3,8 milijuna tona godišnje Ili za gotovo 3 puta. U ovim procjenama nije predviđeno odsumporavanje dimnih plinova u većim energetskim kompleksima i druge mjere za smanjenje emisije S02. Time bi se SFRJ po emisijama S02/km2 svrstala u Evropi na 7 mjesto, odmah iz DDR, Belgije, CSSR, Vel. Britanije, Luksemburga i Mađarske. Stanje je još nepovoljnije ako se uzme u obzir tendencija 18 zemalja evropskog Istoka i Zapada da smanje emisije S02 iz svojih industrijskih postrojenja za trećinu u narednih deset godina. Ova spremnost zemalja za smanjenjem emisija S02 je došla do izražaja na Međunarodnoj konferenciji o zaštiti čovjekove okoline, održanoj u Munchenu 1984. god. DISPERZIJA ZAGAĐUJUĆIH TVARI U ATMOSFERI Izražena je tendencija većih zagađivača u našoj zemlji, od kojih su najvažniji termoenergetski objekti, da za zaštitu okolne atmosfere od štetnog djelovanja zagađujućih tvari koriste najjeftiniji, ali ujedno i najneefikasniji, način smanjenja zagađenosti zraka u vidu podizanja visokih dimnjaka. Naime, visokim dimnjakom se zagađujuće tvari izbacuju u više slojeve atmosfere u kojima se zbog većeg intenziteta vjetra brže razređuju dimni plinovi u perjanici dimnih plinova. Za razliku od niskih dimnjaka dimni se plinovi kod visokih dimnjaka rasprostiru na veću površinu što u krajnjem slučaju dovodi do nižih prizemnih koncentracija S02, NON i drugih zagađujućih tvari. |