DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Zaštita atmosfere podizanjem visokih dimnjaka sprovodila se u razvijenim zemljama dvadesetih godina ovog stoljeća. Međutim, istraživanja u tim zemljama su pokazala da visoki dimnjaci imaju osim pozitivne uloge i krupni nedostatak zbog daljinskog prijenosa zagađujućih tvari na velike udaljenosti. Najnovija istraživanja pokazuju na postoji tzv. »optimalna« vitina dimnjaka iznad koje se ne bi smjeli graditi dimnjaci. Tehničkim uputstvima za zaštitu zraka (TA Luft) SR Njemačke definirana je ta optimalna visina u rasponu od 200 — 250 m. Ukoliko geometrijska visina dimnjaka prelazi optimalnu, sumporni dioksid (S02) i dušični oksidi (NOx) u perjanici dimnih plinova dospjevaju u područje niskih oblaka (500 — 2000 m iznad tla). U tim visinama S02 i NOx stupaju u reakciju s kapljicama vode u oblacima i kapima kiše, pretvaraju se procesima apsorpcije u kiseline, koje u obliku tzv. »kisele kiše« padaju na tlo. Prijenos na velike udaljenosti visinskim strujama funkcija je količina emitiranih tvari i vremena zadržavanja tih tvari i njihovih sekundarnih produkata u atmosferi. Stupanj konverzije S02 i NOx u kiseline i kisele kiše iznosi u prosjeku 2,7% na sat. Kod visoke relativne vlažnosti zraka i drugih povoljnih uvjeta stupanj konverzije je znatno veći i može dostignuti i 25% na sat. To znači da kod određenih uvjeta proces formiranja kiselih kiša može biti kratak i iznositi oko 4 sata, što u krajnjem slučaju znači da npr. kod dominacije južnih vjetrova utjecaj termoenergetskog objekta u smislu pojava kiselih kiša može biti uočen već na udaljenosti 120 km (4 h x 30 km/h). Iz naprijed iznijetog slijedi da visoki dimnjaci po pravilu ne zadovoljavaju stroge mjere zaštite čovjekove okoline, naročito u već znatno zagađenim područjima, i da treba primjenjivati efikasnije mjere zaštite okoline, kao što su odsumporavanje dimnih plinova i dr. Mnoge termoelektrane sve više primjenjuju baš odsumporavanje dimnih plinova. Prema najnovijim podacima u najrazvijeniim zemljama svijeta se nalazi u radu slijedeći !broj uređaja za odsumporavanje dimnih plinova: USA — 55 (stanje 1979.) Japan — 562 (stanje 1979.) SR Njemačka — 20 (stanje 1981). ŠTETNO DJELOVANJE ZAGAĐUJUĆIH TVARI NA SUME Direktno djelovanje Institut za gozdno in lesno gospodarstvo Ljubljana proveo je istraživanja o direktnom utjecaju termoelektrane »TE Plomin 1« u Istri a Zeničani metalurškog kompleksa »Željezara Zenica« na okolne šume. Pod direktnim djelovanjem se podrazumijeva djelovanje zagađujućih tvari na vegetaciju bez fizikalnih procesa i kemijskih reakcija u atmosferi. Oštećenja šuma nastaje osobito u zoni maksimalnih prizemnih koncentracija. Zone maksimalnih prizemnih koncentracija zagađujućih tvari nalaze se oko zagađivača na udaljenosti jednakoj 20 visina dimnjaka (prosjek). TE »Plomin 1« izbacuje kroz dimnjak visine 130 m u atmosferu oko 150 t sumpornog dioksida i 14,5 t ostalih štetnih plinova dnevno,, od kojih je posebno opasan dušični dioksid. Visina dimnjaka nije dovoljna da se ener |