DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 76 <-- 76 --> PDF |
gjjom vjetra dovoljno razrijede dimni plinovi. Zahvaljujući vlažnosti zraka i katalizatoru, kao što je čađ iz termoelektrane, S02 prelazi u sumporni trioksid i pet puta toksičniji aerosol sumporne kiseline. Srednja godišnja koncentracija S02 u Ripendi od 0,148 mg/m3 i najviša dnevna od 1,48 mg/m3 znatno prelaze kriterij Svjetske zdravstvene organizacije, prikazan u prilogu «Efekt S02 na vegetaciju, Izvod iz WHO publikacije br. 1 1976«. Ove vrijednosti također odstupaju od preporuka Međunarodnog saveza šumarskih istraživačkih organizacija (IUFRO) od 0,05 mg/m3 (srednja godišnja) i 0,10 mg/m3 (srednje dnevna). Naime, biljke transformiraju sumporni dioksid u sumpornu kiselinu zatim u sulfate koji napadaju biljne stanice. Dugotrajne koncentracije S02 prouzrokuju klorozu (poremećaj proizvodnje klorofila) i nekroze (sušenje i opadanje listova). Crnogoraca je u tom pogledu osjetljivija od bjelogorice. Rezultati istraživanja na lokalitetima oko TE »Plomin 1« su pokazali oštećenja crnog bora, bijelog graba i crnog jasena. Istraživanja u neposrednom utjecaju metalurškog kompleksa u Zenicu na okolne šume vršena su kontinuirano od 1967—1977. Razni zagađivači ovog industrijskog bazena izbacuju dnevno u atmosferu 250 t S02 i 30 t prašine. Zavisno od vrste drveća i udaljenosti od izvora zagađenosti zraka utvrđeno je smanjenje prirasta drvne mase do 30%. Oštećenju su osobito podložni četinari, a smreki prijeti potpuno odumiranje. Visina štete koju trpi društvena zajednica u toku jedne godine zbog smanjenja prirasta i kvaliteta drvne mase, računajući i povećane troškove održavanja šuma, prema cijenama iz 1982. god. iznosi 90.000.000 din. Shematski prikaz ovog djelovanja prikazan je na prilogu »Štetni utjecaj polutanata i kiselih kiša na vegetaciju«. Osim industrijskih zagađivača na ovoj slici su prikazani shematski izvori zagađenja zraka na otvorenom prostoru gdje vladaju oksidacioni procesi (površinski kopovi ugljena, depoi otpadnog materijala i si.), te motorna vozila koja emitiraju u atmosferu ispušne plinove. Na sunčevoj svjetlosti dušični oksidi i nesagorjeli ugljikovodici iz motornih vozila reagiraju s kisikom i stvaraju ozon. Velika gustoća naselja i prometa dovode do visokih emisija NOx i ugljikovodika. Intenzivna insolacija u toku ljetnih mjeseci i nepovoljni uvjeti rasprostiranja (temperaturne inverzije i tišine) stvaraju pretpostavku za formiranje visokih koncentracija fotooksidanata. Ozon oštećuje iglice jela, a magla taloži kiselinu na iglice, koja uklanja magnezij kroz ozonom oštećene iglice. Bez magnezija drveće ne može da izdrži jake mrazeve. Treba napomenuti i to da su najveća oštećenja šuma utvrđena u blizini velikih autostrada s intenzivnim prometom vozila. Očigledno je da je oštećenje šuma kompleksan problem i da je to posljedica više faktora, kao što su direktni utjecaj polutanata, kisele kiše, fotooksidanti, nepovoljni klimatski uvjeti (sušne godine) i dr. Posredno djelovanje Izgradnjom dimnjaka visine preko 250 m, kao što je dimnjak TE Trbov- Ije (360 m) i planirane TE »Plomin 2« (340 m), emitirani plinovi se izbacuju na velike visine, stupaju u konverziju s kapljicama vode u oblacima i magli i tako se prenose stotine i tisuće kilometara visinskim strujanjima, da bi se |