DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Uz stalan trend povećanja obujma sječa, a u pojedinim razdobljima i područjima »Kvalitetnih sječa«, dolazi do kvalitetnog pogoršanja šumskog fonda i slabljenje sirovinske osnove prerađivačke industrije. Niska otvorenost šuma samo pogoduje ovoj situaciji. Nasuprot tome postoji stalna težnja izgradnje novih i proširenja postojećih primarnih kapaciteta prerade drva, posebno pilanskih, koji uz pomoć lokalnih faktora vrše pritisak na korištenje sirovinske osnove i raspodjelu sirovina na neekonomskim kriterijima, što često dovodi do neracionalne prerade drva (F trupci iu´u u pilane). Pogrešna razvojna orijentacija finalne drvne industrije kroz izgradnju velikih kapaciteta za domaće tržište i klirinški izvoz (pločasti namještaj) otcžava brzu primjenu proizvodnog programa za izvoz na probirljiva tržišta s konvertibilnim načinom plaćanja. Pogoni za proizvodnju finalnih proizvoda od masivnog drva podobni za izvoz na zapadnoevropska i američka tržišta nisko su zastupljeni u strukturi finalne proizvodnje (30"o) a radi nepovezanosti proizvođača piljene građe i finalnih Kapaciteta, kao i radi dispariteta cijena sirovina, poluproizvoda i finalnih proizvoda, ovi kapaciteti nisu potpuno iskorišteni, te nisu u stanju ostvarivati maksimalno moguću proizvodnju i izvoz. Nesklad između proizvodnje papira i potreba celuloze i poluceluloze u SR Hrvatskoj u posljednja dva srednjoročna razdoblja djelomice je eliminiran izgradnjom tvornice poluceluloze i ambalažnih papira u Belišću, te rekonstrukcijom Riječke tvornice papira. Ostaje međutim problem zadovoljavanja potreba proizvođača grafičkih papira za visokobijeljenom celulozom listača i četinjača, koji postaje limitirajući faktor razvoja grafičke industrije u SR Hrvatskoj. 1.2. Izvoz-uvoz Značajan broj organizacija udruženog rada šumsko-drvnog kompleksa predstavljaju tradicionalne izvoznike, međutim bez stalne izvozne organizacije, izvoz se ostvaruje ovisno o stanju traženja na domaćem tržištu i odnosa u cijenama između domaćeg i svjetskog tržišta. Vrijednost izvoza u razdoblju od 1981—1984. godine opada, te i njegovo učešće u izvozu privrede Hrvatske. Udio izvoza u vrijednosti ukupne proizvodnje je relativno nisko (11—15%). Međutim, nizak udio uvozne supstance (cea 30%), imade utjecaj na visoke neto devizne efekte, što je s društvenog stajališta veoma značajno. U 1981. godini ostvarena je vrijednost izvoza od 265 mil $ (100%), da bi u 1982. iznosila 222 mil $ (84%). 1983. godini 191,7 mil % (72%), 1984. 213 mil $ (80%). Struktura izvoza ostvarena u prethodnom razdoblju još uvijek je nepovoljna (cea 52% se ostvaruje izvozom sirovina i proizvoda primarne prerade, 48% izvozom finalnih proizvoda i papira). Uvozne potrebe šumsko-drvnog kompleksa podmirivane su u proteklom razdoblju na sektoru neophodnih reprodukcijskih materijala i rezervnih dijelova uz neznatan udio uvozne opreme. 298 |