DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 80 <-- 80 --> PDF |
3 metalima i to najprije s aluminijem, koji je najotrovnija tvar koja uz pomoć kiselih kiša dospijeva u tlo i vodotokove. Aluminij koči diobu stanica u korjenju biljke, oštećuje fermente, razlaže polisaharide, smanjuje disanje stanica i narušava apsorpciju, transport i korištenje Ca, Mg, P i H20. Zakiseljavanje tla snižava brzinu raspadanja organizama, budući da ve; ina bakterija, gljivica i algi ne uspijeva u kiseloj sredini te se smanjuje intenzitete kružnog toka organskih tvari u sistemu »tlo-drveće-tlo«. Osim toga u kiseloj sredini snižava se produktivnost bakterija dušika, koje ugibaju kod pH ispod 5 is posljedicom ograničavanja ulaženja vezanog dušika u organizam biljke i smanjenja brzine rasta biljke. Shematski prikaz svih tih štetnih utjecaja prikazan je na prilogu »-Štetni jtjecaj polutanata i kiselih kiša na vegetaciju«. Istraživanje štetnog utjecaja kiselih kiša na šume sistematski je provedeno u srednjoj Evropi, a osobito u SR Njemačkoj. Prema podacima iz 1983. god. u SR Njemačkoj je oštećeno 34,4% šuma*, ili 7,4 miljuna hektara, od čega jela — 75%, bor 44%, smreka — 41%, bukva — 26%, hrast — 15% a 17% ostalo drveće. Razlog takvog stanja leži u činjenici da je tu najveća koncentracija industrije i prometa. Utvrđeno je da se područje s oštećenim šumama približava i našoj zemlji, pošto su oštećenja evidentirana u Južnom Tirolu i Koruškoj (Austrija). Za sada ne raspolažemo podacima o utjecaju kiselih kiša na naše šume. Povoljna je okolnost da se veliki dio šumskog područja Hrvatske nalazi na vapnenačkoj (karbonatnoj) podlozi koja znatno neutralizira štetno djelovanje kiselih kiša. Nažalost, ne smije se izgubiti iz vida okolnost, da se dio šumskog područja nalazi na podlozi andezita, glinenih škriljaca, dijabaz-rožnačke serije, pješčenjaka i konglomerata, a to je tlo koje ima znatno manju otpornost na djelovanje kiselih kiša od karbonatnog (vapnenog i dolomitnog) tla. Zbog toga bi i buduća istraživanja trebalo orijentirati na ta područja. Osim istraživanja kiselosti padavina na tim područjima, trebalo bi uporedo istraživati kiselost tla, jasno u uskoj korelacionoj vezi s istraživanjem oštećenja šuma na tim područjima. Očigledno je da transport zagađujućih tvari i njihovih produkata konverzije ne poznaje granice zemalja i da se taj problem može rješavati samo međudržavnim dogovorima i sporazumima. U tom smislu je i donijeta ženevsko Konvencija o prekograničnom zagađivanju zraka, koju je ratificiralo 30 zemalja potpisnica od ukupno 35 zemalja. Ratifikacija ove koncenoije u SFRJ je u proceduri i očekuje se da će biti završena do sredine 1985. godine. U odnosu na akcije koje proizlaze iz ove Konvencije većina zemalja je izrazila rjesenost da ograniči i da se koliko god je moguće smanji i spriječi zagađivanje zraka na velikim udaljenostima i izvan granica. Imajući u vidu naprijed navedene okolnosti smatramo da je neophodno kod velikih zagađivača osim visokih dimnjaka uvesti odsumporavanje dimnih plinova, odnosno druge mjere za smanjenje sumpora u gorivu. * U rasponu od lr°/o u pokrajini Donja Saska do skoro 50% u pokrajini Baden-Würtemberg (UR) |