DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 86 <-- 86 --> PDF |
GRAĐA ZA POVIJEST ŠUMARSTVA KRONIKA ŠUMARIJE DRAGANAC ZA 1938/39. GODINU UVOD Instrukcija za uređivanje šuma Ministarstva šuma i rudnika od 29. XII 1931. godine (br. 33 820), propisala je i vođenje evidencija koje će u svako doba pružati pouzdane podatke o stanju šumskog posjeda i rezultatima gospodarenja kako u cjelini tako i u pojedinostima. Ovi se radovi smatrali sastavnim dijelovima provođenja urođajnog elaborata, jer daju materijal za kritičku ocjenu rezultata gospodarenja u prošlosti a trebaju dati pouzdanu osnovicu za obnovu i unapređenje šumskog gospodarenja i uređajnog sistema. Kako bi gospodarska evidencija u cijelosti mogla odgovarati svojim zadacima, sakupljanje i knjiženje podataka mora se provoditi s najvećom pažnjom, a osobe koje podatke sakupljaju i registriraju snose punu odgovornost. Odgovornost snose i osobe, koje su materijal pregledale i obradile, što je sve moralo biti vidljivo iz odnosnih akata. Gospodarska evidencija po odobrenju uredajnog elaborata sastoji se od 1. Šumske kronike, 2. vođenje privrednih knjiga, i 3. unošenje izmjena u karte. Vođenje Šumske kronike prikazujemo na primjeru Kronike za 1938/39. godinu Šumarije državnih šuma u Dragancu Direkcije šuma u Zagrebu. Podaci za pojedine godine unosili su se u knjigu te se tako za niz godina našli na jednom mjestu. Kao prvi list ove knjige bile su upute za njezino vođenje što je osiguralo mogućnost uniformiranosti predočenja podataka i mogućnost uspoređivanja rada pojedinih šumarija i cjelokupnog šumskog gospodarstva. Shema za pisanje (»vođenje« ,prema službenom tekstu) šumske kronike bila je: 1. Promjene u graničnim točkama, pravcima i površinama ukoliko one nisu bile posljedice sječe sastojina: a) napuštanje ili obnova postojećih kao i postavljanje novih graničnih, trigonometrijskih i ostalih točaka unutarnje podjele; b) promjene uslijed reambulacije ili drugih uzroka; c) promjene u površinama nastale kupovinom, zamjenom ili odstupom stanovitih dijelova; d) promjene u vrsti kultura. 2. Novogradnje, rekonstrukcije i pravci šumskih prometnica: a) puteva, vlaka, cesta i mostova; b) točila, žičara i šumskih željeznica; c) ustava, brana i ostalih naprava za otpremu drva vodom; stanje odvodnih kanala: 376 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 87 <-- 87 --> PDF |
d) većih naprava za plavljenje, za osiguranje obala s iskazom troškova gradnje i uzdržavanja. 3. Štetni utjecaji i važniji elementarni događaji: a) štete prouzročene po čovjeku, životinjama, zareznicima i bolestima; b) štete od vjetrova uz oznaku smjera vjetra; c) kasni i rani mrazevi, lavine, nenormalne studeni, snijegovi, grad, inje, suše, poplave, veće usjeline; d) šumski požari, itd. 4. Lov i ribarstvo: opće stanje, napredovanje ili opadanje broja divljači (osobito rjeđih vrsta), bolesti, lovostaje, rezultati u pogledu vršenja lova i ribolova, promjene u pravima lova i ribolova. 5. Prilike na drvnom tržištu: rezultati važnijih prodaja, sklapanje većih ugovora, uspjeh režijskog poslovanja, postignute jedinične cijene raznih sortimenata, potražnja za drvom, prilike lokalnog tržišta, itd. 6. Uređenje prava služnosti (servitutnih odnosa) pri čem treba navesti povod, objekt na koji se odnosi i rezultat uređenja. 7. Promjene u pogledu: a) granica čuvarskih i upravnih područja; b) visine poreza; c) patronatskih i ostalih prava; d) pravnih prilika na cestama, putevima i vodama. 8. Personalne i radničke prilike. 9. Akordne cijene raznih šumskih radova, posebno za tvrdo i meko drvo kao i za razne Sortimente, nadnice šumskih radnika, radnika na pilanama i ostalim industrijskim postrojenjima, plaće stručnih radnika odnosno namještenika, kirije za par konja, jaram volova, kola itd. 10. Novogradnje, rekonstrukcije i adaptacije stambenih i poslovnih zgrada. 11. Uređivanje bujica, učvršćivanje terena i ostale melioracije sa oznakom ukupnih troškova po jedinici rada. 12. Šumarski pokusi, sudjelovanje kod istih, troškovi i rezultati. 13. Podaci o čistom prihodu cijele uprave i po jedinici površine, obrazovanje vrijednosnih razreda, čisti prihod po 1 m"> ogrjevnog i građevnog drva i ostali podaci za ispitivanje rentabiliteta gospodarenja. 14. Ostali važniji događaji kao osobito rodne godine sjemena, sakupljanje sjemena u vlastitoj režiji itd. Dodajem ,da su Šumske kronike bili obavezni voditi i šumarski referenti kod općeupravnih vlasti (kotarskih oblasti — sreskih načelstva) ali je shema bila prilagođena toj djelatnosti šumara. Upis u Šumsku kroniku šumarije mogao se izvršiti tek nakon što je njezin sadržaj odobren od Direkcije šuma. Šumska kronika vodila se najprije za kalendarsku godinu a kasnije, pa i ovdje prikazana, za budžetku godinu tj. godinu koja je počimala 1. travnja jedne i završavala 31. ožujka druge godine. Međutim kako su se krediti za započete 377 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 88 <-- 88 --> PDF |
radove mogli koristiti mjesec dana po isteku budžetske godine, to se Kronika mogla sastaviti tek tijekom svibnja mjeseca. TEKST KRONIKE ŠUMARIJE DRAGANAC ZA 1938/39. GODINU 1. Promjene u graničnim točkama, pravcima i površinama U ovoj godini nije bilo nikakvih promjena točaka i površina državnog šumskog erara na području ove Šumarije. Sve trigometričke poligonske granice, vanjske i nutarnje točke, su netaknute i na mjestima kao u ranijim godinama. Promjene nisu uslijedile, jer nije bilo ni reambulacije niti kupa, zamjene ili odstupa, a jednako ni izmjene u vrsti kulture. Radi starosti i trošnosti graničnih stupova i uslijed poplave nekih razrušenih humki izvedena je obnova graničnih stupova i humki iz kredita naredbe br. 15668 38. u iznosu od 2128 din. i to u Varoškom lugu 31. međaški stup na erarskim livadama za unutarnju podjelu a u šum. predjelu Ćesma humke 133. do 187. i to u srezu broj 81. 16 komada humki sa stupovima, a u srezu broj 84. 55 komada humki sa stupovima i u srezu br. 85. 55 kom. humki sa stupovima. 2. Novogradnje, rekonstrukcije i opravke saobraćajnih sredstava Iz kredita za melioracije zemljišta sa troškom od 515 dinara izgrađena su 1 mala mostića za prijelaz preko kanala u šumi Česma u odj, 109/b, 102/c i 193/b (vidi točku 11). Drugih saobraćajnih radova nije bilo, jer su šume nizinske otvorene šumskim putevima do izlaza na postojeće javne ceste i željeznice. 3. Štetni uplivi i važniji elementarni događaji a) Šumskih šteta počinjene po čovjeku bilo je 3360 slučajeva sa 6351 m3 u vrijednosti 458.180 din., za nedozvoljenu pašu bilo je 200 prijava sa 10.020 din., štete u branjevinama 25 slučajeva sa 11.068 din odštete Stete od insekata: bilo je nešto gubara, četnika i brestovih podkornjaka i to kao sekundarna pojava. Brijest se u depresijama suši od holandske bolesti. U Česmi se pojavili miševi pa je bilo poduzeto trovanje u odj. 73 b gdje je obavljena sadnja žira u režijskoj sječini. b) Stete od vjetrova su minimalne, nema izvala već tu i tamo vjetrolom kojeg bolesnog stabla. c) Proljetni i jesenski mrazevi nisu bili jaki >i štetni u sastojinama ni u kulturama a u ovom području nema ni nenormalnih studeni. Snijeg nije nikada prevelik niti od njega ima štete kao ni od inja u zimi ni od grada (tuča) kojeg u ljeti rijetko kada bude. Sušenja je bilo, a periodične poplave Česme u ovim nizinskim šumama ne škode naročito. Tamo gdje stagnira malo više oborinska i poplavna voda tu su ili bereci ili johova, brijestova i jasenova sastojina. Izvođenje kanalizacije ,paralizira štetno djelovanje stagnirajuće vode. d) Od šumskih požara bio je samo jedan i to u Česmi — Komuševački lug odj. 129/a u devei-godišnjoj branjevini jasena. To je bio prizemni požar od koga je izgorjela trava, a neke se biljke posušile na površini od oko 4 rali ali veće štete neće biti. Požar je vjerojatno podmetnut od pastira sela Siščani radi pašarije. 378 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 89 <-- 89 --> PDF |
4. Stanje lova i ribolova Lovište Varoški lug te naputnice Cerinski i Draganećki lug je lovište šum. osoblja Šumarije, a u Česmi odj. 41—119. površine 3259 ha izlučeno u zakup i ako oglašivano na okolna općinska poglavarstva sve ostalo po Z.D.L Lovište u Česmi. Odj. 120—130. Komusevački lug izluceni su i u zakup izdani Bogović Mirku iz Kabla sa 12. god. ugovorom dne 20. siječnja 1939. (odobren naredbom br. D.S. 4213) sa godišnjom zakupninom 510 din. dok su predjeli Bukovac, Brezik i Novakuša rezervirani odnosno izluceni za naučne svrhe za Poljoprivredni šumarski fakultet Univerziteta u Zagrebu (br. 14289/24 i 865/33). Od divljači odnosno za lov ima u Varoškom lugu zeca, fazana i srna, u Cerinskom lugu je zec, divlja patka i lisica, u šumi Česma zec. lisica i divlje patke, a u fakultetskom lovištu zec, fazan, lisica i šljuka. Stanje divljači je u opadanju i nazadovanju radi bespravnog lova i ribarenja i radi slabe primjene propisa vlasti. Prihod minimalan 205 din. a ribolov 1805 din. 5. Prilike na drvnom tržištu Kako su sastojine ove Šumarije mlade i srednjodobne to nema nikakvih većih sječa a pretežni dio su same prorede. Prema tome od načina iskorišćivanja nema dugoročnih ugovora, kratkoročnih kao ni opskrbljivanja po Zakonu o zaštiti domaće drvne industrije i rezervacija. Režijskim odobrenim predlogom sječa za godinu 1937/38. iskorišćeno je čistom sječom u Česmi odj. 73 b u vlastitoj režiji 214 hrastovih stabala. Od ovih stabala izrađeno je trupaca I, II i III klase 461,36 m3 hrastove duge 410 akova 16,28 m;! seoske građe (stupovi za plot, rogovi i grede) 30 m´! odnosno ukupno 507 m^ građe i 337 m! ogrijeva. Trupci ukupno 742 kom 481,36 m3 prodani su na dražbi D.S. u Zagrebu po 532.60 din po m3 odnosno svega za 270.244,39 din. Dostalac je bio šipad iz Sarajeva. S proračunom je predviđena prodaja trupaca I kl. 650 din. po m:i II kl. 325 din. ili ukupno 156.000 din. Cijena duge je previđena 30 din. po akovu ili 12.300 din. na licitaciji prodana je 52,05 din. po akovu ili ukupno 21.320 din. Dostalac za dugu bila je firma Dia D.D« Zagreb. Gorivo po 52. Z.O.S. prodano okolnim žiteljima zemljoradnicima nepravoužitnicima za 16.817 din. a predviđeno 8434,25 din. Seljačka građa je prodana za 2400 din. (predviđeno 1800 din). Pošto se je sav etat uglavnom unovčio po 52. Z.O.S. 1e su tek manji ostaci tog prorednog materijala izneseni na dražbu na kojoj su postignuti 20°´o više cijene nego po prodajnom cijeniku. Potražnja za drvom je velika. Prema ovoj ISumariji odnosno šumama gravitira blizu 100 sela sa preko 3.000 nepravoužitnika zemljoradnika i neovlaštenika z.z. koji nemaju svojih vlastitih šuma. Ako bi se od tih tri hidjade dalo svakom 6 m3 drva ogrijeva što nije dosta (2 hvata na godinu) to bi trebalo sječi 18.000 m-" a etat se prema preliminarima svake godine kreće oko 12 do 15.000 m´l Jasno je da posibilitet šuma ne može pokriti velike potrebe naroda na ogrijevu i građi. Lokalno tržište je napred spomenuto. 6. Uređenje prava služnosti Na području ove Šumarije nema osim što se neki građani grada Bjelovara vode kao pravoužitnici i to u katastru kojeg vodi Šumarija u Garešnici. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 90 <-- 90 --> PDF |
7. Promjene granica čuvarskih srezova i ´drugo Provedena je razdioba ćuvarskog reza koji je obuhvaćao odjele 23—40. na dva: Cerinski lug s odjelima od 23. do 36. i Draganački lug za odjele 37. — 40. Visina poreza za godinu 1937/38. iznosi 96.283,22 din. (po naredbi br. 655/39)* a 1938/39. 130.890,23 din. (po naredbi br. 15.803/39.). 8. Personalne i radničke prilike Sef Šumarije, koji je Šumariju neprekidno vodio od 1926. god., ing. Bestal šum. savjetnik VI grupe ukazom broj 24361/30 promaknut je u višu grupu i ujedno premješten po molbi za savjetnika Direkcije šuma u Zagrebu. Upravu je nakon primopredaje .predao dana 10. I 1939, ing. Josipu Žeželiću, šum. pristavu premještenom po molbi rješenjem M. Š. i R. br. 23414 38. iz Direkcije šuma Sušak ovoj Šumariji. Rješenjem D. Š. Zagreb br. 4042/38. premješten je po kazni od Šumske uprave Sokolovac ovoj Šumariji nadlugar Frkić i naredbom br. 4042/38. preuzeo na novo ustrojen srez Draganački lug odj. 37 — 40. od nadlugara Frković Matije koji čuva srez Cerinski lug odj. 24—36. Rješenjem D. S. br. 3898 38. premješten je ovoj Šumariji putem zamjene lugar Hegić Mile na srez Blatnica a čuvar šuma Kunek je rješenjem D. S. br. 3927/38. premješten Šumariji Vojni Križ. Rješenjem D. Š. br. 11466/38. premješten je čuvar šuma Đuro Steković ovoj Šumariji od Šumarije Samobor za čuvara šuma sreza Blatnica a lugar toga sreza Milan Hegić rješenjem D. Š. Zagreb 11712 38. premješten je Šumariji Samobor. Radnika za prigodne šumsko uzojne radnje bilo je dosta. Na izvođenju ikon´ ignacionih, uzgojnih (sabiranje sjemena sadnje) i melioracionih radova, kopanju odvodnih kanala i ostalo bili su zaposleni domaći radnici uz nadnicu od 20 din prosječno, a za teže radove 30 dinara. I kod građevinskih radova zaposleni su bili pretežno domaći radnici obavezni na prijavljivanje. Svi prijavljeni su okružnom uredu. Ia 9. Akordne cijene Za režijsku izradu drva u odj. 73 predjela Česma dovedeni su specijalisti iz Gorskog kotara srez Čabar partija braće Gasparac Antuna za izradu trupaca i duge po utvrđenom akordnom protokolu plaćale su se niže navedene cijene po sortimentima. Obaranje stabala i izrada trupaca bez obzira na klasu 13 din po m3, željeznički pragovi 6 din po komadu, duga 7 din po akovu a ogrjevno drvo 7 din po pr. m. Utovar, prevoz i istovar trupaca plaćan je 60 din po m´i a 30 din po akovu za dugu. Seljačka građa i ogrijev predavani su u šumi. Prosječna kirijaška nadnica iznosila je 80 din po paru konja. 10. Novogradnje, rekonstrukcije i adaptacije stambenih i poslovnih zgrada Na račun režije u 1937/38 podignuta je i po izvršenoj kolaudaciji predana na uporabu novogradnja lugarnica u Dragancu na drž. zemljištu. Za deputat šefa uprave na k. č. 1135/5 p. o. Draganac također su podignute nuzgrade sve u vri *) »Naredbe« se odnose na dopise Direkcije šuma. Porez je uplaćivala Direkcija šuma, a o uplati obavijestila Šumariju. (Ur) la) Tj. bili su socijalno osigurani (nap. A. D.). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 91 <-- 91 --> PDF |
jednosti od 69.151,81 din. Na teret režije izvedena je nova drvarnica u dvorištu Šumarije sa vrijednosti od 5800 din, za ostale sitne ugradnje ormara sperkasten u hodniku do kuhinje šumarije utrošeno je 300 dinara. 11. Uređenje bujica i ostale melioracije Kako su šume ove Šumarije nizinske nema bujica a od melioracionih radova pominje se odvodnja vode po depresijama kopanjem odvodnih kanala u interesnu mrežu prema ođplavnom recipijentu te čišćenjem zamuljenih kanala iz kredita od 14.000 din (naredba broj 10180/38). izvedeni su kanali u (predjelu Varoški lug odj. 6, 5, 9. i 10. u dužini od 2701 m za 4680,52 din i u šum. predjelu Česma u odj. 76, 79, 86 — 96, 101 — 103. i 109. u dužini od 5681 m za svotu od 9.319 din. Od šumskouzgojnih radova pomenuti je u Česmi u odjelu 63. i 64. sakupljanje 3 hkl. žira, koji i onako nije dobro urodio te god. Završena je sadnja žira u režijskoj sječini u Česmi odj. 73/b sa 3 hkl. žira posijanog i sa 4500 biljki amerikanskog jasena sve uz trošak 1008 din. Zatim je izvršena sadnja biljki u Česmi u odj. 107/b i to 3200 kom jasena i 1400 brijesta uz trošak od 660 din, a u odj. 103/c 6800 biljaka jasena i 13600 brijesta uz trošak od 840 din na čistini u odj. 108. uz trošak 1500 din 1200 kom. jasena i 3000 brijesta. Za prijevoz biljka u Siščane potrebnih za sadnju u Česmi u odjelu 103. i 107. utrošeno je svega 2097 din. 12. Šumarski pokusi nisu vršeni 13. Podaci o čistom prihodu cijele šumarije po jedinici površine Te godine posječeno je i unovčeno: a) Putem režije u 1937/38. svega 845.02 m» za svotu od 270,244,39 din b) Putem dražbe i licitacije 269,10 m3 u vrijednosti 6.851,00 din c) Po taksi, § 52. Z. O. S., zemljoradnicima — okolnom stanovništvu 10.958 m3 u vrijednosti 273.422,00 din d) Besplatno je izdano, § 53 Z. O. &., 307,59 m´! od toga 265,48 m´´> za deputatni ogrijev osoblja ove Žumarije, a zemljoradnicima 42,11 m3 e) Ukupno je posječeno 12.301,70 m3. s prihodom 550.517,39 din Daljnji godišnji prihodi su: a) Nuzgredni užici u iznosu od 38.206,00 din b) pristojbe za putničke sobe 75,00 din c) uplaćene šumske štete 8.076,75 din d) zakupnine 5.995,00 din e) u fond za pošumljavanje 6% u iznosu 3.882,48 din L) lov 715,00 din Prema tome ukupni prihodi iznose 607.467,62 din |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Nasuprot tome su izdaci: a) troškovi centralne uprave 144.037,12 din b) porez 130.890,23 din c) troškovi isplaćeni putem šumarije (plaće osoblja i paušal) 226.449,20 din d) režijski izdaci ukupno 146.338,51 din f) razni predujmovi 25.882,00 din Ukupno 673.597,06 din Usporedviši rashode 673.596,06 din i prihode 607.467,62 din vidi se manjak 66.129,44 din što je po jedinici površine (ukupna površina 7.144,58 ha ako se odbije površina van uređaja 8,26 ha i neplodno tlo 275,76 ha ostaje 6.860,56 ha) ostaje po ha 6 din 64 para ili po m3 prodanog drva (građevnog i ogrjevnog) 5 din 34 pare. 14. Od važnijih događaja spomenut je da je urod žira i sjemena bio dosta slab i tako da je izostao dogon svinja posjednika iz Vel. Gorice na žirenje. Nije bilo ni sabiranja ljekovitog bilja, jer se nitko na licitaciji zakupa nije javio a samo se dopisom interesirala firma »Jug-flora« iz Koprivnice. Te godine je Šumarija kupila na teret režije pisaću mašinu za svotu 2.200 dinara. Uprava je nastojala to više promicati kulturne akcije oko unapređenja i poboljšanja života okolnog stanovništva. Ona je pomagala hvale vrijednu akciju oko elektrifikacije Općina Čazma i Dubrava i u tu svrhu izdala je, po § 52 Z. O. S., veću količinu stupova za elektriku dimenzije srednjeg promjera 24 — 30 cm a dužine 8 — 12 m, izdala je 44 kom stupova Općini Gudovac za telefonske linije Bjelovar — Gudovac. Nadalje izdano drvo Vojnogeografskom institutu za radove oko piramida i dr. kod zemaljskog i vojnog premjerba u okolici ove Šumarije. Naredbom 3561 i 4071 ´38. izvršeno je komisijsko rashodovanje i otpis dotrajalih inventarskih predmeta u Šumariji i lugarnicama ove šumarije. U Dragancu, dne 1. lipnja 1941. Vidio U Zagrebu dne 5. VII 1941. Taksator uz. Upravitelj Ing. L. Lovrić v. r. Ing. J. Zeželić v. r. DODATAK Kao dopunu ovoj Šumskoj kronici navodim i načine prodaje drva iz državnih suma, kuji su bili propisani Zakonom o šumama iz 1929. godine (prema tekstu u službenom izdanju tog Zakona). 382 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 93 <-- 93 --> PDF |
1. Prema čl. 50. ovog Zakona »unovčenje šumskih proizvoda iz državnih šuma vrši se javnom usmenom ili pismenom licitacijom po propisima Zakona o državnom računovodstvu sa početnom cenom, koja je izračunata na osnovu mesnih prilika i tržnih cena. Licitacije u vrednosti preko 250.000,— dinara odobrava Ministar šuma i rudnika ili lica koje on ovlasti. Licitacije u vrednosti od 50.000 do 250.000 dinara odobrava ban, a one u vrednosti ispod 50.000 dinara nadležna direkcija šuma. Uslove za licitaciju ipropisaće Ministar šuma i rudnika«. 2. Prema odredbama u čl. 51. »Šumski proizvodi, izrađeni u vlastitoj režiji, prodaju se po pravilu putem javne licitacije. No Ministar šuma i rudnika ili lice, koje on ovlasti, može te proizvode izuzetno prodavati i bez javne licitacije: ako se pruži veoma povoljna prilika za prodaju izrađenih produkata, ako je u interesu režijskog poslovanja što brža i elastičnija prodaja i ako se radi o prodaji državnim i samoupravnim nadlešitvima, i ustanovama ili o prodaji drveta okolnom zemljoradničkom stanovništvu radi zadovoljenja kućne potrebe. No u svim tim slučajevima ne sme jedinična cena biti niža od cene, predviđene u preliminaru, a vrednost produkata u pojedinom slučaju ne veća od 100.000 dinara. Ukupna vrednost bez liciticije prodanih šumskih produkata nesme u pojedinom režijskom eksploatacionom području i u pojedinoj budžetskoj godini da bude veća od 500.000 dinara. Ministar šuma i ruda propisaće, na koji će se način provoditi i ta prodaja.-« 3. Odredbe o prodaji bez licitacije sadrži i čl 52. Zakona o šumama. Taj član ^iasi: »Bez licitacije može se iz državnih šuma prodati po šumskoj taksi: 1. drvo za ogrev škola, državnih i samoupravnih nadleštava i ustanova kao i drvo za ogrev onim zemljoradničkim domovima, koji svoje potrebe ne mogu da podmire niti iz vlastitih, a niti iz seoskih, opštinskih ili zadružnih šuma; drvo za kućni ogrev planinarskim i turističkim društvima, koja imaju svoja skloništa u državnim šumama ili u njihovoj neposrednoj blizini; 2. drvo za gradnje državnih i samoupravnih mostova, utrđenje državnih i samoupravnih drumova i regulacija voda, prema stvarnoj potrebi, proverenoj od nadležnog tehničkog odseka, ako te gradnje izvode u vlastitoj režiji i ako s takve građevine nalaze u blizini državnih šuma; nadalje drvo potrebno opštinama i selima za gradnju i opravku škola, crkve, opštinskih domova kao i zä gradnju građevina u kulturne svrhe, ako te radnje izvode u vlastitoj režiji i ako su u blizini državnih šuma; drvo za gradnju i opravku turističkih i planinarskih kuća u državnoj šumi ili neposrednoj blizini, zemljoradnicima drva za gradnju vlastitih domova za stanovanje i podizanje zgrada za smeštaj hrane i stoke, zatim drvo za građenje redovničkih mlinova, sušnica za preradu voća za domaću potrebu kao i pritke za vinograde, duvanske motke i motke za druge poljoprivredne proizvode i to samo onda, ako ne mogu da podmire iz vlastitih, seoskih, opštinskih ili zadružnih šuma; 2) »Redovnički mlinovi« bili su mlinovi potočari u kojima je imalo pravo mljevenja žita i kukuruza više obitelji po određenom redu (u određene dane u tjednu ili po nekom drugom redosljedu). 383 |