DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 88 <-- 88 --> PDF |
radove mogli koristiti mjesec dana po isteku budžetske godine, to se Kronika mogla sastaviti tek tijekom svibnja mjeseca. TEKST KRONIKE ŠUMARIJE DRAGANAC ZA 1938/39. GODINU 1. Promjene u graničnim točkama, pravcima i površinama U ovoj godini nije bilo nikakvih promjena točaka i površina državnog šumskog erara na području ove Šumarije. Sve trigometričke poligonske granice, vanjske i nutarnje točke, su netaknute i na mjestima kao u ranijim godinama. Promjene nisu uslijedile, jer nije bilo ni reambulacije niti kupa, zamjene ili odstupa, a jednako ni izmjene u vrsti kulture. Radi starosti i trošnosti graničnih stupova i uslijed poplave nekih razrušenih humki izvedena je obnova graničnih stupova i humki iz kredita naredbe br. 15668 38. u iznosu od 2128 din. i to u Varoškom lugu 31. međaški stup na erarskim livadama za unutarnju podjelu a u šum. predjelu Ćesma humke 133. do 187. i to u srezu broj 81. 16 komada humki sa stupovima, a u srezu broj 84. 55 komada humki sa stupovima i u srezu br. 85. 55 kom. humki sa stupovima. 2. Novogradnje, rekonstrukcije i opravke saobraćajnih sredstava Iz kredita za melioracije zemljišta sa troškom od 515 dinara izgrađena su 1 mala mostića za prijelaz preko kanala u šumi Česma u odj, 109/b, 102/c i 193/b (vidi točku 11). Drugih saobraćajnih radova nije bilo, jer su šume nizinske otvorene šumskim putevima do izlaza na postojeće javne ceste i željeznice. 3. Štetni uplivi i važniji elementarni događaji a) Šumskih šteta počinjene po čovjeku bilo je 3360 slučajeva sa 6351 m3 u vrijednosti 458.180 din., za nedozvoljenu pašu bilo je 200 prijava sa 10.020 din., štete u branjevinama 25 slučajeva sa 11.068 din odštete Stete od insekata: bilo je nešto gubara, četnika i brestovih podkornjaka i to kao sekundarna pojava. Brijest se u depresijama suši od holandske bolesti. U Česmi se pojavili miševi pa je bilo poduzeto trovanje u odj. 73 b gdje je obavljena sadnja žira u režijskoj sječini. b) Stete od vjetrova su minimalne, nema izvala već tu i tamo vjetrolom kojeg bolesnog stabla. c) Proljetni i jesenski mrazevi nisu bili jaki >i štetni u sastojinama ni u kulturama a u ovom području nema ni nenormalnih studeni. Snijeg nije nikada prevelik niti od njega ima štete kao ni od inja u zimi ni od grada (tuča) kojeg u ljeti rijetko kada bude. Sušenja je bilo, a periodične poplave Česme u ovim nizinskim šumama ne škode naročito. Tamo gdje stagnira malo više oborinska i poplavna voda tu su ili bereci ili johova, brijestova i jasenova sastojina. Izvođenje kanalizacije ,paralizira štetno djelovanje stagnirajuće vode. d) Od šumskih požara bio je samo jedan i to u Česmi — Komuševački lug odj. 129/a u devei-godišnjoj branjevini jasena. To je bio prizemni požar od koga je izgorjela trava, a neke se biljke posušile na površini od oko 4 rali ali veće štete neće biti. Požar je vjerojatno podmetnut od pastira sela Siščani radi pašarije. 378 |