DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 9 <-- 9 --> PDF |
1.3. Korištenje kapaciteta vezano za snabdjcvanje sirovinama, reprodukcijskim materijalima i energijom 1.31. Šumski resursi kao izvor osnovnih sirovina Šume i šumsko zemljište sa 2,4 mil ha površine, od čega cea 2 mil ha zauzimaju šume, a cea 400.000 ha neobrasla šumska zemljišta (35% površine SRH) predstavlja značajno mjesto u prirodnim resursima SR Hrvatske. One osim sirovinskih izve/a za prerađivačku industriju predstavljaju i značajan faktor općih koristi i općekorisnih tendencija. S oko 0,45 ha šuma >*percapita« Hrvatska spada medu zemlje izvoznice šumskih i drvnih proizvoda. S oko 239 ml m3 drvne mase i prirastom od cea 7 mil m3 ili cea 1,4 m3/ha naše šume ukazuju na relativno lošu strukturu šumskog fonda i niske prinosne mogućnosti. Sječa šuma u okviru propisanog etata globalno je u okviru prirasta, odnosno i znatno niže, iako realizacija etata ukazuje na strukturno pogoršanje šumskih sortimenata koji se ostvaruju sječama. Prosječna godišnja utvrđena mogućnost sječa brutto mase u društvenim šumama od 5 mil m;i realizira se na razini od 4,7 mil m:i, a proizvodnja neto sortimenata sa cea 4 mil m;i. Prema podacima iskorištenja drvne mase u razdoblju od 1981. do 1983. godine tehnička oblovina sudjeluje sa cea 2,3 mil m:! (57no) a prostorno drvo sa 1,7 mil m3 (43"/o) u ukupnoj šumarskoj proizvodnji. Proizvodnja drvnih sortimenata u privatnim šumama iznosi cea 400—500000 m:! (10%). Proizvodnja neto šumskih sortimenata u razdoblju od 1981. do 1984. godine rasla je po prosječnoj stopi od 3,5% godišnje. Planom predviđeni rast bio je 2%. Radi ograničenosti domaćih izvora i klimatskih uvjeta uzgoja određenih vrsta šumskog drveća, te potreba dopune asortimana proizvoda u razdoblju od 1981 — 1983. godine uvozilo se prosječno godišnje 12.000 m3 furnirskih trupaca egzota, cea 7.000 m3 piljene građe egzota, cea 1.000 m3 plemenitog furnira i cea 23.000 m3 piljene građe četinjača, te cea 40.000 m3 celuloznog drva četinjača. Prosječna otvorenost šuma na kraju 1983. godine iznosila je 9 km 1000 ha (Evropa 15—20 km). 1.32. — Proizvodnja piljene građe Nesklad između instaliranih pilanskih kapaciteta (2,3 mil. m3) u društvenom sektoru (cea 300 pilana privatnog i društvenog sektora kojima prerada drva nije osnovna djelatnost) i proizvodnja pilanskih trupaca u šumarstvu ŠR Hrvatske (cea 1.750.000 m3 godišnje), kao i radi prodaja dijela pilanskih trupaca prerađivačkim kapacitetima, izvoz reprodukcijske cjeline SRH i izvoza (cea 10% proizvedenih količina) pilanski kapaciteti se koriste u prosjeku sa 70%, a neki i znatno niže. Manja prerada pilanskih trupaca u odnosu na hipertrofiranu tražnju a posebno iz susjednih republika, imade za posljedicu nelojalnu konkurenciju nabijanje cijena i otpore kod proizvođača sirovina za povezivanje za prerađivačkim organizacijama u reprocjelini. |