DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 95 <-- 95 --> PDF |
IZ SVIJETA IZ ŠUMARSTVA FRANCUSKE Saniranje 2000 ha garišta Chamatte. Devastirane i erodirane površine u južnoprovansalskim Alpama, u Francuskoj, počele se sanirati i pošumljavati u drugoj polovici prošlog stoljeća. Na jednom kompleksu, Chamatte, koji je pošumljen oko 1885. godine 6. srpnja 1982. godine oko 15 sati pojavio se požar, koji je već do večeri istog dana zahvatio površinu od 1500 ha, doprijevši 7 km daleko od svog početka. Usprkos intervencije sljedeća dva dana opustošio je daljnjih 400 ha, da tek nakon jakog pljuska bude konačno likvidiran 18. srpnja, dakle nakon 12 dana. Početak je bio u sastojim bijelog bora, slabog uzrasta i granatih stabala a obrasloj šikarastom vegetacijom a potom se proširio na sastojine crnog bora.; Služba /.a obnovu brdskih terena (Service Restauration des Terraines en Montagne, skraćeno R.T.M.) odmah je reagirala i već 15. srpnja podnijela zahtjev za hitan kredit od 500 000 franaka za početne radove sanacije. A ti su bili vrlo hitni, jer je oiuja od 18. srpnja, koja je dokončala požar, pokazala erodabilnost tog terena, dakle i nužnost hitne intervencije. S radovima sanacije počelo je već 16. kolovoza i. g. i to s pripremom fašina /.a smanjivanje djelovanja vode na nagnutim površinama te gradnjom triju pregrada na naujgroženijem dijelu, koje su bile gotove već u prosincu i. g. Na najosjetljivijim dijelovima površine oko 20 ha obavljeno je i sađenje biljaka i to uključivo listača (bagrema, javora gluhaća, mukinje, Cytisus vrsta). Za fašine koristilo se drvo s garišta promjera ispod 20 cm tj. ono koje se nije moglo unovčiti. Jače drvo se prodalo uz smiješnu cijenu, kako naglašava autor članak u , Revue Foresiiere Francaise (br. 6/84), od prosječno 30 franaka po 1 m3, odnosno za trećinu do četvrtinu stvarne vrijednosti. Osnovna vrst za prva pošumljavanja goleti (kako je to područje karbonatnih stijena i krša), bio je crni bor (Pinus nigra austriaca) koji se inače vrlo dobro prilagodio na tamošnjim staništima i dobro se prirodno pomlađuje*, ali danas se koristi samo na slabijim staništima i u smjesi s cedrom (2/3 bor, 1/3 cedar). U budućim šumama dominirat će ariš, koji je, kao i cedar, teže zapaljiv od bora i optorniji na požar prizemne vegetacije. Na pojedinim lokalitetima s arišem mješat će se u grupama i mediteranske jele u omjeru 1 : 10. Na svim površinama^ uz četinjače dodavat će se i već navedene listače a na odgovorajućem bonitetu i »plemenite listače« tj. orah i trešnja. Gustoća sadnje 2500 biljka po ha od čega 1500 četinjača a 1000 listača. Cedar i jela unosit će se sa sadnicama uzgojenim u lončićima (1 — 0) a ostale vrste sa sadnicama slobodnog korjenja (2 -f- 1). Izgled garišta 17 mjeseci nakon požara, piše D. Bonnet , je prostrana površina bijelog šljunka načičkanog nagorjelim stablima sa žbunovima listača istjeralih iz panjeva. Posebno dobro na taj način obnovila se pretpožarna niska šuma hrasta i bukve. Zelenilo se pojavilo i na stablima ariša, koja su izgledala kao uginula. Naprotiv stabla crnog bora, koja su nakon požara bila zelena, brzo su uginula, ali uz rub neoštećenih sastojina crnog bora na garištu javlja se prirodni crnoborov ponik. 385 |