DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Troškovi obnove9 Vezivanje tla fašinama 11000 franaka po 1 ha, a pošumljivanje 5100 franaka po ha. Pretežni dio kredita osigurava država i Fond za poljoprivredu Evropske zajednice a u manjoj mjeri i regija. Rentabilnost kljaštrenja stabala u kulturama četinjača. Privatni šumoposjednici u Francuskoj, od kojih je velik broj maloposjednika seljaka, po 1 ha sade 1100 do 1300 biljaka dakle podižu rijetke sastojine. Razlog — manji troškovi pošumljavanja. No takve sastojine proizvodne i manje vrijedno tehničko drvo (veliki čvorovi), pa je potrebno čišćenje debla od granja (kljaštrenje). Prema prikazu J. B. B o u i 1 i e t-a (u Revue forestiere francaise, br. 1/1985) taj zahvat je rentabilan kako dokazuju interni kamatnjak rentabiliteta: Postotak rentabiliteta Sastojina — kultura smreke crnog bora bijelog bora ariš ako se ne kljaštri 4,40 3,60 3,45 4,20 ako se kljaštri do 6 m visine 5,00 4,15 3,85 4,80 ako se kljaštri do 10 m visine 5,30 4,25 4,05 4,95 U klasičnim sastojinama ti postotci iznose: za smreku 3,35, za crni bor 2,90 a za bijeli bor 2,85. Šume pitomog kestena u Francuskoj zauzimaju 530 000 ha površine s drvnom masom od 81500 000 m3 a godišnjom proizvodnjom 4 000 000 m3 ili 12% svih listača, 95% kestenovih šuma u privatnom je posjedu. Tehničko kestenovo drvo, (sa stabala prosječnog prsnog promjera 40 cm i dužine od 3,50 met. na više) vrlo je traženo i postiže se cijena od 450 franaka po 1 m3 na panju. Cijena dasaka na pilani kreće se, bez državnih taksa, između 1300 i 2500 franaka po m;i, već prema kvaliteti i dimenzijama tj. za 30 do 40% manje nego za hrastovinu. Prosječni godišnji prirast 25-godišnje sastojine iznosi 14 m3/ha a uz to mogu se koristiti stabalca stara tek tri godine. Prema iznijetom primjeru u »mjesečniku »Forets de France et Action Forestiere « (br. / svibanj 1985) uzgoj kestenika je rentabilan, jer čisti prihod 22-godišnje sastojine kod sječe u režiji iznosi 18 400 franaka po ha (kod prodaje na panju samo 9 450 franaka). Inače kestenove šume u Francuskoj na trećem su mjestu tj. iza hrastovih i bukovih. ai Ugroženost hrastovih sastojina. Pod tim naslovom inž. Michel Huber t iz Instituta za razvoj šumarstva (privatnih šuma) u listu »Forets de France et Action forestiere« (u broju za mjesec srpanj o. g.) kaže, da su »mnoge hrastove sastojine ozbiljno ugrožene, ne od bolesti nego od neadekvatnog gospodarenja. Opasnost je »ekonomskog« karaktera i prekasno je što poduzeti da se nadoknade gubici od dvije trećine do tri četvrtine njihove potencijalne vrijednosti«. Ugroženost se odnosi na 40-godišnje sastojine koje su se uzgajale u vrlo gustom sklopu i bez proreda a sada su zahvaćene sječom s tendencijom u pretvaranje u sastojine srednje šume. Naime stabla u tim sastojinama postigla su velike visine ali visoko postavljenih krošanja i tankog debla te se preostala nakon sječe savijaju i izbijaju živici, dakle smanjuje se vrijednost deblovine. Stoga autor preporuča pažljivo gospodarenje, razmatranje situacije svakog stabla koje treba ostati i tako uzgojiti |