DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 98     <-- 98 -->        PDF

KNJIGE i ČASOPISI


Jugoslavenski poljoprivredno-šumarski centar


RAZVOJ ŠUMSKE PROIZVODNJE JUGOSLAVIJE I ZADACI CENTRA
DO 2000. GODINE


Beograd, 1984.


U današnjoj Jugoslaviji za istraživački
rad, uz onaj na šumarskim fakultetima,
proširen je i osnivanjem posebnih
ustanova, instituta ili zavoda. Tako su
ustanove za istraživanja u šumarstvu osnovane
u svim republičkim centrima te
u AP Kosovo. U Novom Sadu (AP Vojvodini)
postoji Institut za topolarstvo, dakle
institut za jedno uže područje proizvodnja
drva (uzgajanja šumskog drveća).
Bio je 1947. godine, osnovan i Savezni institut
pa pošuml javan je i melioraciju krša
sa sjedištem u Splitu, te 1960. godine,
Zavod za četinjače (u Jastrebarskom), ali
su bili kratkog vijeka. Krš Kraškog područja
međutim nije ostao posve izvan
dometa istraživanja, jer se ta istraživanja
provode u Institutu za Jadranske kulture
i melioraciju krša u Splitu. Materijalna
baza (zgrade, zemljište, rasadnik) Zavoda
za četinjače pripala je zagrebačkom Institutu,
koji je nastavio djelovanje kao Šumarski
institut Jastrebarsko. Uz ove znanstveno-
istraživačke ustanove (iako istraživanja
ne mogu biti drugačija nego znanstvena
— proširivanje postojećih ili postizanju
novih spoznaja) 1958. godine osniva
se i 1959. godine počinje s radom Jugoslavenski
savjetodavni centar za poljoprivredu
i šumarstvo u Beogradu koji danas
djeluje kao JUGOSLAVENSKI POLJOPRIVREDNO-
ŽUMARSKI CENTAR (u
daljnjem tekstu Centar).


Zadaci Centra su razvojno-stručni, obrazovni
i propagandni rad na unapređenju
poljoprivredne i šumske proizvodnje
uvođenjem u proizvodnju provjere


388


renih, suvremenih znanstvenih, tehničkih
i tehnoloških rješenja i radnih iskustava,
uz usavršavanje organizacije rada, a sve
u cilju postizanja maksimalnih naturalnih
i ekonomskih efekata u proizvodnji.


Jugoslavenski poljoprivredno-šumarski
centar navršio je, dakle, 1984. godine
25 godina svoga postojanja i rada i tim
povodom izdao i publikaciju — spomenicu
»RAZVOJ ŠUMSKE PROIZVODNJE JUGOSLAVIJE
I ZADACI CENTRA DO
2000. GODINE« (Beograd, 1984.)


Sadržaj Spomenice, nakon Predgovora
izdavača i izvatka iz Poruke predsjednika
Tita III Kongresu inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije Jugoslavije,
održanogm 1958. godine na Bledu,
podijeljen je u dva dijela:


Dio I — Razvoj šumske proizvodnje Jugoslavije
i zadaci Centra do 2000. godine,
i


Dio II — Dvadeset i pet godina razvojnog
rada službe šumske proizvodnje (u
Centru).
U prvom dijelu nalaze se radovi:


J.
Jeremić, dipl. inž.: Zašto je osnovan
Jugoslovenski poljoprivredno-šumarski
centar i da li je opravdao sebe
u šumarstvu,
Prof. dr Sv. B u t u 1 i j a : Razvoj šumarstva
Jugoslavije do 2000. godine,


D.
Lončarević, dipl. ecc.: Industrija
za preradu drveta i njene potrebe do
2000. godine,


ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 99     <-- 99 -->        PDF

D.
Bura , dipl. inž.: Mogućnosti razvoja
šumske i plantažne proizvodnje drveta
radi otklanjanja deficita do 2000.
godine,
M.
Jeftić , dipl. inž.: Unošenje četinara
u lišćarske šume — perspektivni zadatak,
M.
Jeftić , dipl. inž.: Izdvajanje i registraciju
šumskih semenskih objekata i
potreba za revizijom,
M.
Đ u k i ć, dipl. inž.: Mehanizacija i
automatizacija šumskih radova,
M.
D r a ž i ć, dipl. inž.: Mogućnosti proizvodnje
celuloznog drveta intenziviranjem
gazdovanja šumama (Rešavanja
problema snabdevanja sirovinom
Fabrike celuloze u Loznici),
B.
Marinković, dipl. inž.: Rad na
priznavaju novostvorenog selekcionisanog
šumskog semena i sadnog materijala
i naredni zadaci.
Drugi dio, kako i sam naslov kazuje,
prikazuje osnivanje i razvoj Centra tijekom
minulih 25 godina. Autor tog dijela
je Dimitrije Bura , koji je, uostalom, i
najmjerodavniji za taj prikaz, jer je sudjelovao
u osnivanju Centra i u njemu
radio od prvih dana do svog umirovljenja
(1975.) i bio direktor Sektora (službe) za
šumarstvo Centra. Ovaj dio sastoji se od
UVODA, u kojem je prikazano osnivanje
Centra, mjesto razvojne službe u poljoprivredi
i šumarstvu, organizacija, zadaci
i ´upravljanje centrom i


RAD SLUŽBE ŠUMSKE PROIZVODNJE
(1958/59. — 1983/84.)


»Rad službe šumske proizvodnje« opširno
je prikazan, čak na 200 stranica i
podjeljen na 16 poglavlja. Navedeni su
održani simpoziji, savjetovanja, tečajevi i
demonstracije nove tehnike i tehnologije
a tih je bilo svake godine. Stručna šumarska
izdavačka djelanost također je
obilata, jer je izdano ukupno 128 naslova
i, po narudžbi, 22 studije. Od tih naslova
treba izdvojiti:


Atlas šumskih zemljišta Jugoslavije (u
boji) prof. M. Č i r i ć a, Registar šumskih
semenskih objekata Jugoslavije (u dva dijela)
i Zbornik radova »DELIBLATSKI
PESAK«, u 3 dijela s 59 radova i bibliografijom
radova o Deliblatskom pesku.


Kako je dodan i indeks svih autora,
to ova publikacija svakom bibliografu literature
iz šumarstva ili biografa šumara
znatno olakšava rad i nezaobilan je priručnik.


Ovaj dio završava popisom svih radnika
i suradnika Centra t. j . i onih koji
nisu u redovnom radnom odnosu, a za
sadašnjeg direktora, dr Vukašina V u j adinovića
, i šumarskih stručnjaka Centra,
novinara — tehničkog urednika edicija
Centra Milutina Vujović a te prevodilaca
dane su i biografije.


Sastavni dio knjige su i opširniji sažetci
na egleskom, francuskom, njemačkom
i ruskom jeziku.


Knjiga završava »informacijama iz
proizvodnih programa saradnika Jugoslavenskog
poljoprivredno-šumarskog centra
«, koje je prikupio i za štampu priredio
« Miloš Đ u k i ć, dipl. inž. To su
informacije o na pr. Institutu za topola-"stvo
u Novom Sadu, o SOUR-u ŠIPAD,
TOMOS-a iz Kopra i dr.


»Publikacija je štampana«, kako stoji
u Uvodu, »uz materijalnu pomoć Saveznog
komiteta za poljoprivredu, PKJ —
Opšteg udruženja šumarstva i industrije
za preradu drveta, celuloze i papira Jugoslavije
i neposrednih proizvađača«, Fabrika
celuloze i papira u Sremskoj Mitrocici
poklonila je za njeno tiskanje papir
posebno je naglašeno i u zahvali donatorima.


Kakvoća poklonjenog papira omogućila
je i veoma dobre brojne ilustracije,
što u boji što crnobijele od 13 autora. —
počam od akademskog slikara F i 1 a k o v-
c a (reprodukcija slike kamenjarki) i nestora
fotografa šumarstva Stevana K o 1 a-
r o v i ć a do Dimitrije Bure.


O.
Piškorić
389