DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 10 <-- 10 --> PDF |
i u vrijeme onih Rogićevih 50 godina, u najvećem broju udžbenika osnova zemljopisa (opće geografije) nailazimo na korozijski naziv kras (uz morfološko- pedološko-vegetacizski naziv krš). 4. Odgovaraju li podaci P. Rogića i PE o prodoru korozijskog naziva krš u srpsko znanstveno nazivlje stvarnom stanju! Ukratko, ne odgovaraju! Srpski geograf Jovan Cvijić, autor djela Karstphänomen, 1893, uveo je naziv karst (< Karst) u srpsku znanost kao tehnički termin. Takav je naziv postupno bio potiskivan nazivom krš. Međutim već tridesetih godina pojedini znanstvenici prihvaćaju izvorni naziv kras, kako to čini Stanojević (14, 621): Kras nije posvuda gol, ovdje ondje pokriven je šumom (Gorski kraj Hrvatske, Lika, Bosna (;). . .) K. Rajičić i R. M. Perović (1949) pišu (12, 53, 53, 69): Kraška polja, kraškim predelima, kraškim pojavama i Kraška jezera. Nekako od godine 1952. krš kao korozijski naziv sve više ustupa svoje mjesto izvornom nazivu kras, a što se očituje u ovakvim mislima akademika P. S. Jovanovića (7, 3): U našoj ranijoj literaturi izneta pojava se nazivala karstom ili Zcršem. Međutim, ispravnije je da se ona kod nas naziva svojini originalnim narodnim nazivom kras. Ovo tim pre što se krš kao specifičan termin ne može da upotrebi, jer se njima označava često kamenito zemljište uopšte, (. . .). Slično gledište imaju znanstvenici u SANU u Beogradu (11), a neki stručnjaci objavljuju posebne članke u kraškoj terminologiji, kako to čini D. Gavrilović (4). Školski primjer upotrebe naziva kras i pridjeva krševit (< krš) nalazimo u štivu M. Vasovića i Ž. Jovičića (15, 214): (...). ponegdje se tako reći od morske obale dižu strme i krševite planine, koje. odvajaju od mora još krševitije predele krasa! (...). Enciklopedijski leksikon, Mozaik znanja — GEOGRAFIJA (3, 291) za kras daje slijedeću definiciju: Kras, kompleks specifičnih oblika reljefa i hidroloških pojava u krečnjačkim terenima. Naposljetku, u zemljopisnoj obradi SR Srbije u EJ njezini suradnici isključivo upotrebljavaju naziv kras, pridjev kraški, jer krš — kako to kaže J. Đ. Marković — (8, 232) ima drugi smisao. Kako vidimo, izvorni korozijski naziv kras su srpskoj znanosti u novije vrijeme i »službeno« usvojili. U slovenskoj ga i hrvatskoj znanosti njeguju otprilike 100 godina. Hrvatski ga znanstvenici napuštaju u korist riječi (naziva krš i to kao posljedak nečije zablud e o nehrvatstvu riječi kras i zbog neodgovarajuće uporabe pojma mehaničkog procesa (kr š — k rš i t i) za objašnjenje geneze pojave (P. Rogić) kemijskoerozijske (koroziske) naravi. 5. Kakav je to krš s dva smisla? Kad su neki hrvatski znanstvenici spoznali da samo s riječju krš ne mogu označiti dva različita prirodna pojma, onda su izmislili dva »smisla« krš u širem smislu za morfološko-pedološko- vegetacijski pojam i krš u užem smislu za kemijskoerozijski (korozijski) ili krškoerozijski pojam. Međutim, u njima otkrivamo dva različita pojma, a ne jedan pojam s dva »smisla«. Ponajprije, što je to pojam´! To je naziv kojim se označava misao bitnih svojstava i odnosa nekog objekta (2), ili — to je znanstvenom analizom dobiven element suda. Ako je krš u širem smislu naziv za prostor sastavljen od nekarbonatskih i karbonatskih stijena, a to potvrđuju i naši kršolozi. onda je to posebni pojam ili »smisao«. On ima svoj opseg (doseg) i značenjski uopće nije nadređen (superordiniran) drugom pojmu ili »smislu« — kršu u užem smislu. Ovaj je posljednji pojam ili »smisao« ponajprije određen za geomorfološke i hidrološke pojave i oblike na karbonatskim i samo na nekim nekarbonatskim stijenama. I to je posebni 416 |