DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 101 <-- 101 --> PDF |
ZAŠTITA PRIRODE DIE BÖHMISCHEN UND MÄRISCHNE URWÄLDER — IHRE STRUKTUR UND ÖKOLOGIE Eduard Prusa Izdala Čehoslovačka akademija znanosti, serija Vegetacija ČSSR A 15, Prag 1985 578 stranica, 88 fotografija, 112 crteža, 95 tablica i 200 karata. Naklada 700 primjeraka, cijena 218,00 Kčs Autor ove knjige — Struktura i ekologija čeških i moravskih prašuma — rođen je 1921. godine i nakon završetka studija na Visokoj školi za šumarstvo u Pragu 1947. godine zapošljava se u službi uređivanja šuma a od 1956. godine posebno se, kao specijalist, bavi tipologijom i eikologijom šuma. Uz svoj redovni posao posebnu pažnju posvetio je ostacima prašumskih tipova na području Češke i Moravske, koristeći .proučavanjima njihove strukture i ekologije velik dio svoga slobodnog vremena, kako ističe prof, dr Kurt ZUKRIGL u svom prikazu ove knjige u časopisu »Centralblat für das gesamte Forstwesen (sv. 2./1985., str. 112). Sadržaj knjige podijeljen je na ova poglavlja: Uvod (str. 9—12), Značenje prašuma (str. 13—17), Ugroženost prašuma i perspektive njihovog očuvanja (str. 18—22), Metode rada (str. 23—27), Osvrt na literaturu (str. 28—30), Kratke karakteristike (prašuma) (str. 31—37) Prikazi prašumskih objekata Lanžhol, Polom, Razula, Salajka, Žakova hora, Složec — Medvedice, Zofin, Boubin i Bila Opava te državnog rezervata prirode Doutnač s prilogom karata i sažetkom zaključaka) (str. 38 — 563), Zaključna riječ (str. 564 — 565), Sažetak na češkom jeziku (str. 566—572) i Literatura (str. 573—578). Za svaki objekt prikazana je njegova povijest, prirodni odnosi, šumske zajednice, sloj drveća odnosno sastav prašume po učešću pojedinih vrsta drveća, taksacijskim podacima, stadiju razvoja, ugroženost te stanje pomlađivanja. Na kraju su zaključna razmatranja i karte. Karte su reproducirane u mjerilu 1:1000 i prikazuju sadržajnu inventarizaciju sastojina odnosne prašume s detaljnim rasporedom svih stabala s promjerom 10 i više cm, zatim izumrlih stabala, njihovih ostataka i panjeva. Prostorni razmještaj utvrđen je snimanjem Wildovim buzolnim teodolitom TO i na površini od cea 270 ha, koliko iznosi površina svih opisanih prašuma, autor je snimio i na kartu prenio svega 54 799 živih stabala, 10 139 izumrlih i 1690 panjeva po vrstama drveća i njihovim promjerima te kvalitetom stabala, s ucrtanim granicama pod 507 |