DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 102 <-- 102 --> PDF |
rasta i granicama zajednica. Među 88 fotografija za svaki objekt nalazi se aerosnimka (s naznakom smjera snimanja). Možemo se zapitati, da li je moguće, da se u Češkoj i Moravskoj, dakle u srcu Evrope, mogle održati površine prašuma? Moguće je, jer su još polovinom XIX stoljeća pod prašumama bile znatne površine, a dijelovi nekih stavljeni su pod zaštitu kao prašumske sastojine u objektu Zolfin, (površina 50,49 ha, izručenih iz redovnog gospodarenja 1838. godine), u Boubimu (površine 46,66 ha, iz 1856. godine) i u objektu Polom (površine 19,39 ha, iz 1861. godine.). Prašuma 2 of in nalazi se u brdima Novohradske hory te je najveća i najstarija zaštićena prašuma. Tadašnji vlasnik domene Nove Hrady, GEORG AUGUSTIN LANGEVAL-BUQUOY, svom inspektoratu Francu Zelezny javlja, da je »odlučio (taj) dio šume ostaviti kao spomenik i za duga vremena održati ga za promatranje na zadovoljstvo istinskih prijatelja prirode.« Također je naredio, da se »u tom dijelu šume ne smije oboriti ni jedno stablo, računati sa steljom i sakupljanjem sitnog drva, ukratko, da sve ostane u današnjem stanju««. U ovoj prašumi na jednom profilu tla dubokog 45 cm analiziran je cvjetni pelud i utvrđeno, da su smreka i jela zamijenile svoj udio u sastojini, udio smreke od 20% porastao je na 40°/o a jele od 50% opao na oko 15%. Starosni razmak između najnižeg i najvišeg horizonta ocjenjenn je s 500 godina. Udio bora povišen je od 8 na 20%. Zanimljivo je, da se u tom razdoblju povećao i udio peluda Granimea i cerealij.a za gotovo deset puta. Iz prašume Boubi n postoje snimke iz 1847—50. godine s više pokusnih ploha svaka od od jednog jutra (0,5754 ha) pa i crteži o rasporedu živih stabala i leževine, od kojih su neka stabla izvale. To je djelo nadšumara JOSEF-a JOHN-a. Inicijativa Johna za očuvanje prašume našla je podršku nadšumamika von PAN- NEVITZ-a, koji je kod vlasnika šume vojvode Jana Adolfa SCHWARZENBERG-a isposlovao, da je 1958. godine površina od 144 ha isključena iz normalnog gospodarenja, a u gospodarskoj osnovi iz 1882—91. određeno je da se prašuma treba održati a »-njega prepustiti majci prirode«. Objekt Polo m posebnim sječnim planom 1861. godine ostavljen je ikao »ukrasna šuma«, a u izvještaju o ekskurziji prigodom godišnje skupštine Češkog šumarskog društva saznajemo, da se u šumi Polom prolazi »između jakih, uspravnih i punodrvnih (valjkastih) stabala stare, za sječu dozrele sastojine«. Ostali prikazani objekti prašuma zapravo spadaju u spediijalne «rezervate šumske vegetacije, jer su do stavljanja pod posebnu zaštitu u većoj ili manjoj mjeri bili iskorišćavani, a u nekima je jela, umjetno, potisnuta od smreke. Međutim za svaki od tih objekata postoji dokumentacije (opisi, inventarizacije) i od prije 200 godine, pa se mogu utvrditi provedeni zahvati bilo eksploatacioni bilo uzgojni pa i štete od elementarnih nepogoda. Tako ma pr. za rezervat Bil a Opav a (u Suđetima, šumsko područje Hruby Jesenik i kotom Praded 1492 m) u okviru aplsfcSh pašnjaka 1722. godine zabilježen je i 200—300 godina starosti šumski kompleks. U tom kompleksu 1750. godine dotanje prebomo gospodarenje zamijenjeno je čistom sječom i umjetnim pomlađivanjem s poljediicom jakog sniženja visinske granice šume. U tom području prosječena godišnja temperatura iznosi 1,1° C, ali u rasponu od + 9,7° C (u srpnju) (do — 7,8° C (u siječnju)- Za sve objekte je zajedničko, da je pomlađivanje ugroženo od divljači. Dakle divljač (lovstvo) ima prednost i u Češkoj pred uzgojem šuma! Prevelik broj divljači posljedica je poremećaja prirodne ravnoteže u životinjskom dijelu ekosistema inastalog nakon potpunog istrebljenja grabežljivaca te su sada nužne preven 508 |