DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 104 <-- 104 --> PDF |
SKUP FEDERACIJE ZA ZAŠTITU NACIONALNIH PARKOVA I PARKOVA PRIRODE EVROPE ZA 1984. GODINU Federacija za zaštitu nacionalnih parkova i parkova prirode Evrope održava svoje skupštine na različitim mjestima i državama, pa je jedna održana i kod nas, u Nacionalnom parku »Plitvička jezera«. Posljednja je održana *u rujnu 1984. godine u Engleskoj, u Loseill Hall-u, Castleton-Derbishire, gdje se nalazi studijski centar Nacionalnog parka »Peak District«, (jugozapadno od Scheffilda s najbližim aerodromom u Manchesteru). Britanski ministar za čovjekov okoliš Patri k Jankin s u pozdravnoj poruci skupštini naglasio je da ona ima historijsko značenje a za uspješnu zaštitu nacionalnih parkova ii parkova prirode za sadašnje i za buduće generacije stavlja na raspolaganje svoj kapital znanja i iskustva. Historijski značaj ove skupštine je u tome, što je, nakon višegodišnjiih napora, jednoglasno donijela Statut Federacije i što se povećao broj članova. Statut je predočio konferenciji dr De nek e i pri fom je naglasio značaj nacionalnih parkova ii parkova prirode za oporavak stanovnika industrijskih područja kao i to, da Federacija ne smije služiti nikakovoj političkoj ili socijalnoj formi vladanja nego samo prirodi d ljudima koji u prirodi uživaju. U tom smislu govorio je i novi predsjednik Federacije Fra n 50 ds Gđacobbi , francuski senator, naglasivši da Federacija mora bit ne samo izvor informacija nego i da zrači te da bude centar svih nacionalnih parkova i parkova prirode, a tlim se oduševljeno suglasili i svi članovli skupštine, Od zaključaka skupštine navodimo onaj, po kojemu bi se skupštine trebale održavati naizmjence skupštinu, u koliko ne bude prijedloga iz Istočne Evrope, odlučeno je da se održi na Korzici s temom »Turizam u nacionalnim parkovima i prirodnim parkovima Evrope«. Za sekretara Federacije, koji je ujedno i podpredsjednik Federacije, izabran je dr Han s Bi be rie t her, kojemu su povjereni i poslovi problematike kiselih kiša i zagađivanja okoliša; za tehničke djelatnosti u vezi s parkovima prirode i drugim sličnim predjelima koje štiti Evropski savjet — klasifikacija C — te za poljoprivredu u parkovima prirode izabran je prof. Noirfalis e iz Bruxelles-a, za nacionalne parkove IUCN definicije dr B o e r iz Haga, za informacije i personalne razmjene mr A i t k e n iz Clark-a (Engleska) a za zaštitu čovjekova okoliša Margit K p a s z iz Budimpešte. Na dnevnom radu ove skupštine bila je problematkia »Borbe protiv zagađivanja zraka«. Dr Jean RH baut, šef Evropskog savjeta za zaštitu čovjekovog okoliša i prirodnih izvora i dr Han s Biberieter , direktor Nacionalnog parka »Bavarska šuma« predočili su uvjerljive primjere o agresivnim materijama koje na svim područjima napadaju šume, jezera, rijeke s posljedicama ugrožavanja životinjskog svijeta pa ii samog čovjeka, dr Bibaut je iznio rezultate jedne ankete prema kojoj su veoma rijetko ispitivana zaštićena područja, što je »veoma iznenađujuće«. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Najveći dio područja zahvaćenim zagađenjem nalazi se u Saveznoj Republici Njemačkoj, u Cehoslovačkoj i u Poljskoj. Anketa iz 1983. godine provedena u Njemačkoj pokazala je, da je oko 46%> stabala oštećeno zagađenjem zraka štetnim tvarima. Situacija je osobito teška u Nacionalnom parku »Bavarska šuma« u kojoj su iglice jele napadnute sa 60%, smreke 47% a lišće bukve 44"/o. U pograničnom češko-poljskom području nacionalnog parka Krkonoše stanje je alarmirajuće, jer je 1984. godine 1000 hektara šume potpuno uništeno, a 16.000 hektara od ukupno 32000 hektara teško oštećeno. Polovina autohtonih šuma u području Elbe je izumrlo uslijed štetnih materijala u zraku iako su ove šume dosada odolijevale teškim klimatskim opterećenjima. U nacionalnom parku Lake districkt Engleska, zatim u North York Moorss, Peak District Hajđeland zagađivanje je dovelo do izumiranja biljaka, te je područje postalo izloženo eroziji. Pojavile su se i indirektne posljedice kao reduciranje broja i raznovrsnosti vrsta mikrorganizama, ikoje su važne za rasta biljaka. Razmnožavanje riba je smanjeno, te su mnoga skandinavska jezera ostala bez riba. Zagađivanje ugrožava i pčele, te je izostalo d oprašivanje biljaka i stvaranje ploda. Zagađivanje povećava kiselost tla pa je i poljoprivreda vamredno ugrožena. Veza između zagađenosti štetnim materijama u zraku i porast poteškoća ljudi pri disanju očitovala se u zagađivanju okoline te ovo zagađivanje predstavlja veliku pretnju zdravlju čovjeka. Na osnovu iznesenih materijala Federacija je donijela rezoluciju koja je objavljena u štampi i ona ´ukratko glasi: Potrebno je pojačati borbu protiv zagađenja zraka. U mnogmd zemljama Evrope raspadaju se umjetnički, kulturni spomenici, umiire drveće i šume, voda i tlo postaju kiseli, autohtone šume propadaju u nacionalnim parkovima prirode. Neosporno je dokazno štetno djelovanje zagađivanja, poznati su uzroci, pa je potrebno hitno djelovati da bi se zagađivanje reduciralo i svelo na najmanju štetnu mjeru. Da vlade i političke stranke u pojedinim zemljama i internacionalnim gremi umima brzo i bez obzira na grupne dnterese poduzmu zakonske li administrativne mjere da bi se djelotvorno i brzo reducirale štetne stvari iz industrije, elektrana, saobraćaja i loženja u kućama. Uzročnici zagađenja iz industrije i privrede moraju biti svjesni svoje odgovornosti za buduće generaoije te bi trebali poduzeti mjere protiv izbacivanja štetnih materija. Automobilski savjeti — udruženja i druge zainteresovane grupe — ne bi smje li agitirati protiv ograničenja štetnih tvari već moraju aktivno surađivati protiv zagađivanja zraka. Mediji informiranja moraju sve učiniti u smislu upućivanja raznih informa cija i prosvjećivanja. Članovi Federacije ne ismiju se obeshrabriti u svojoj borbi da pojačaju rad na prosvjećivanju i da učine sve da ostale organizacije koje se bore za zdravu okolinu da pooštre svijest u odnosu na smrtne posljedice industrijskog doba. Svaki pojedini građanin mora štednjama energije doprinjeti da se zrak oslo bodi zagađenja jer su proizvodnja i potrošnja energije međusobno najvažniji uz roci zagađenja u zraku. |