DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 107 <-- 107 --> PDF |
KNJIGE i ČASOPISI Prof. đr Josip Kišpatić: OPĆA FITOPATOLOGIJA (Str. 306, format 24 x 17 cm, cijena 1.450,00 dinara, izdavač Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 1985. godina). Pod gornjim naslovom nedavno je iz štampe izašla knjiga prva takve vrste u našoj zemlji. Obzirom da je patologija bilja sve značajnija, njome se svakodnevno bavi ili dolazi u doticaj velik broj ljudi, pa se za ovakvom knjigom već dugo osjećala velika potreba. U knjizi se izneseni zanimljivi i važni pojmovi opće patologije bilja i to na osnovi dugogodišnjeg stjecanja znanja i vlastitih iskustava u poljoprivrednoj i šumarskoj praksi, a njen je sadržaj posebno posvećen mnogobrojnim generacijama studenata (agronoma i šumara) koji su taj predmet uvijek slušali s velikim zanimanjem. Zahvaljujući velikom znanju dugogodišnjem iskustva autora knjiga je puna konkretnih i jednostavnih primjera za lakše shvaćanje mnogobrojnih pojmova. Istina je da je tih primjera mnogo više iz poljoprivrede nego iz šumarstva ali svi omi mogu jednako dobro poslužiti agronomu i šumaru ili biologu. Knjiga sadrži slijedeća poglavlja: Uvod, Gospodarsko značenje fitopatologije. Bolesti biljaka i industrijska poljoprivredna proizvodnja, Uzročnici bolesti, Biljna karantena, Simptomi bolesti, Bakterije, Gljive, Virusi, Mikoplazmama slični organizmi, Biljna higijena. Infekcija, inkubacija, frutifikacija, Mehanizam procesa infekcije, Obligatni i fakultativni parazitizam, Utjecaj faktora okoline ma razvoj i intenzitet bolesti, Fiziološke promjene u biljci pod utjecajem patogenih organizama, Prijenos (širenje) biljnih bolesti, Specijalizacija biljnih patogena, Mehanizam rezistentno sti biljaka protiv bolesti, Nasljeđivanje svojstava otpornosti i patogenosti, Otpornost biljaka s epidemiološkog gledišta, Epidemiologija i prognoza biljnih bolesti, Mikotoksini, Osnovni principi suzbijanja biljnih bolesti, Nametničke cvjetnjače, Rječnik stručnih izraza i pojmova i Literatura. Unutar svakog poglavlja data su detaljna tumačenja istoga. Knjiga je ilustrirana velikim brojem crteža, slika (70) i tabelama (12). Iako su u knjizi stručni pojmovi tumačeni primjerima ipak je za lakše i torže snalaženje dat poseban rječnik stručnih izraza i pojmova specifičan za fitopatologiju. Na kraju se nalazi bogat popis literature, a većina navedenih naslova nije starija od 10-ak godina, a i to govori o jednoj modernoj knjizi. Sve navedeno čini ovu knjigu veoma dragocjenom za stručnjake u praksi koji se bave zaštitom bilja, polaznike postdiplomskih studija, redovne studente kao i za nas kojima je to uska specijalnost bez obzira da li se njome služio agronom, šumar ili biolog. Ovom knjigom je obogaćena naša stručna literatura iz zaštite bilja. M. Glavaš ALLGEMEINE FORSTZEITUNG Br. 6. — lipanj 1985. Svezak namjenjen GODINI SUME Lipanjski broj austrijskog mjesečnika »Allgemeine Forstzeitung« (A. F. Z.) namjenjen je tekstovima ka GODINI SUME. Tekstovi su obuhvaćeni zajedničkim naslovom »-Suma u oku javnosti«. A. F. Z. svake godine izda po koji tematski broj, a takve brojeve uređuju ^gosti-urednici«. Gost-urednik ovog broja je odjelni šef dipl. tog. Edwin P 1 a 11 n e r. 513 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 108 <-- 108 --> PDF |
E. Plainer potražio je od .raznih osoba odgovore na pitanja: 1. Kolika je naklonost medija (tiska i RTV-a) prema državnim šumama? 2. O stajalištu da mladi žele šumu doživjeti, 3. O zahtjevu javnosti na šumu, 4. Odgovora li postupak sa šumama ekološkim zahtjevima? 5. Da li su mediji dovoljno učinili za šumu? U odgovorima — člancima sudjeluju: Ad 1. Dipl. - Ing. Otto Br a um an dl, generalni direktor Austrijskih državnih šuma i Kurt Gađe n z, urednik bečkog lista »Holz-Kurier«; ad 2. Hugo Zöhrer, šumar iz St. Veit Gln-a te Silvia Feuerstein i Lars D emuth , oboje učenici Savezne gimnazije u Dornbirnu (u pokrajini Vorarlberg); ad 3) Dipl. - Ing. Albert M o n t e c u c c o1 i, upravitelj Direkcije šuma Prinza Lichtensteim- a i Dipl. - Ing. Walter Scharf , poslovođa Društva za prirodu i zaštitu okoliša u Beču; ad 4) Univ. prof. dr Mayer , Univerzitet za kulturu tla u Beču te Gerlinde T i e- f 1 i n g i Marianne K a u t z k i, učiteljice iz Beča; ad 5) Dipl. - Ing. Bernd A m s c hl, nadsavjetnik Saveznog ministarstva za poljoprivredu i šumarstvo i Günter R i c h- t e r, urednik za program »narodna kultura « ORF-a (Austrijske radio-televizije), Studio za Donju Austriju u Beču. »U prvom redu treba naglasiti«, kaže O. Đ r a u m a n d 1, »-da se od države kao vlasnice šuma očekuje drugi pristup i postupak nego od privatnog šumoposjednika. To drugo očekivanje´ može biti i pozitivno i negativno. Pozitivno i bez sumnje ispravno je očekivanje, da će država kao posjednik osobito stručno, odgovorno i u javnom interesu gospodariti. To posebno vrijedi za državne šume danas, kada je životni okoliš uopće, a šume posebno, od velikog značenja.« Uprava državnih šuma nema posebnu informativnu 514 službu, nego se u Sekretarijatu obavlja uz druge poslove. »Savezne šume tu buduće će, s obzirom da je javno mnijenje snažno zainteresirano za šumu, morati još više na tom području raditi«, zaključio je Braumandl svoj članak. »U cjelini, državne su šume u medijima pozitivno, a prije svega temeljito prikazivane. ... Novinari se za mnoge informacije vezane za šumarstvo obraćaju na upravu državnih šuma. Oni smatraju da će od generalnog direktora uvijek dobiti ... jasne i točne podatke za objavljivanje «, kaže K. Gadenz. »Doživjeti šumu — nakon predstave iz sanjarenja, iz pripovijedanja odraslih, opisivanja u knjigama bajki i prvim izletima kad dijete s roditeljima ode u obližnju šumu, u mnogo slučajeva je prvi, bez predrasuda dodir sa šumom i njezinim tajnovitostima« kaže H. Zöhre r i daljena navodi koristi šume, posebno one posredne. »Omladina mora steći uvjerenje, da šumari u gospodarenju šumama nisu njezini uništavači nego da se brinu o njezinom održavanju i obnovi. Nepravilno gospodarenje šumom dugo se odrazuje i njezina općekorisna funkcija za čovječanstvo ne će nikada biti zadovoljena. Više šume — manje životnog prostora za čovjeka, ali manje šume — nikakvog životnog prostora za čovjeka!« Tekst Silvije Feuerstein može se shvatiti i tumačiti kao želja mladih za održavanje šume i da ih se nauči cijeniti je kao održavatelja životnih uslova te da žele kao odrasli zateći šume kakve su zatekle sadanje starije generacije i u punini doživjeti je a ne promatrati kako ona propada. »Jedna današnja poslovica upozorava« »da smo pet godina pred dvanaest «. Vremenski sat, dakle, otkucava i ne čeka, da mi pronađemo načine, zaštite. Cinički rečeno ´znanstvenici se bore, političari čekaju a šume propadaju´ kaže mladica. Lars D e m u t h, kao i S. Feuerstein, citirajući staru kinesku poslovicu da šume lagano rastu i lagano umiru zaključuje, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 109 <-- 109 --> PDF |
da se odumiranje šuma dugo ne može ispravno ocijeniti. »Međutim je nepobitno da nam predstoji ekološka katastrofa ... To se može spriječiti samo primjenom rigoroznih mjera za sprečavanje štetnih plinova u zraku ... Nagli razvoj naše industrije .omogućio je mnogim novim riječima obogatiti naš rječnik; ´zaštita čovjekovog okoliša, »odumiranje šuma´ i ´borba protiv štetnih tvari samo su najnovije.« I na kraju Demuth ikaže, da »demokracija znači spremnost na stalnu samoobnovu. Postojanost ne znači ukročenost. Mladi današnjice žive u uvjerenju, da su isključeni iz oblikovanja vlastite budućnosti. Ako nam se ne da nade, uskoro ćemo pasti u zdvajanje a u zdvajanju se reagira iracionalno. Tisuće su već u tom stanju! Čovjek s karizmom i Bog ga opet jednom trebat će štititi...« A. Montecuccoli uvodno navodi da šumovitost Austrije s 37.540 km2 iznosi 44°/o i računski na svakog stanovnika otpada pola hektara šume i dodaje, da je šuma životna zajednica u kojoj prevladava drveće ali su sastavni dijelovi i grmlje, prizemna flora te životinje a njezin je izgled u uskoj vezi s tlom, nadmorskom visinom i klimom. Šuma je oduvijek bila u službi javnosti i navodi njezine funkcije, kako su grupirane u Zakonu o šumama iz 1975. godine.* Te su: proizvodnja drva, zaštitna, posebno u brdima i od elementarnih nepogoda, koristi koje osiguravaju blagostanje (utjecaj na klimu i ma vodni režim) te za odmor i razonodu. »Međutim, zaštitno djelovanje šume često se precjenjuje... a njezina proizvodna funkcija znatnom dijelu javnosti je nejasna«, kaže Montecuccoli. »Gospodarska uloga šume u Austriji je velika, jer zapošljava velik broj radnika, prvenstveno u krajevima sa slabijom privrednom strukturom, a drvo i drvni proizvodi značajna je izvozna roba ... Šuma upućuje javnosti zahtjev, da joj * To je Zakon o šumama koji je zamijenio onaj iz 1852. godine! (nap. OP) osigura prirodne životne uslove i pusti je rasti, a ona će biti zahvalna i višestruko to vratiti«, završna je rečenica ovog članka. »Po mišljenju naroda«, kaže Walter Scharf , »šuma je opće dobro jednako kao i zrak, voda i zemlja.« To nam dokazuju i mnoge priče i bajke u kojima je šuma često mjesto zbivanja. »Šuma, odnosno drvo, je veoma značajan elemenat našeg okoliša, nužnost za naše dobro u psihološkom kao i fiziološkom smislu.« Iz tog proizlazi i nužnost poznavanja šume. Hannes Mayer , profesor uzgajanja šuma na Univerzitetu za kulturu tla u Beču, razmatra: — izbor vrsta kod osnivanja novih sastojina, — zašto toliko mnogo staniišnoodvratnih monokultura smreke u nizinskim predjelima, — gradnja puteva u planinskim područjima, — strojevi u šumi, — šuma i lovstvo, i — da li je šumarska znanost suodgovorna za odumiranje šuma. Smrekove sastojiine, veli H. Mayer, na staništima ispod 600 m (od 300 do 600 m) ekološki su problematične. To se u prošlosti nije znalo, pa se smreka unosila kao najznačajnija vrst za austrijsku industriju i izvoz. Stoga je osobito važno1, da se u javnosti probudi razumijevanje za teškoće i negativne posljedice uzgoja smrekovih sastojina na za nju nepodesnim staništima. — Veliki strojevi u šumi ekološki su štetni i treba ih zamijenti manjim i pokretljivim uz primjenu odgovarajuće organizacije rada. — Preko 100 milijuna oštećenih stabala s 27 milijuna m3 ekološka je bilanca inventure šume u odnosu na divljač. Stoga »lovstvo za uzgoj trofejne divljači na stari način mora se razviti u prirodni uzgoj divljači«. Gerlinde Tief ling i Mari anna K autzkii naglašavaju da je velika zadaća 515 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 110 <-- 110 --> PDF |
pedagoga djeci omogućiti razumijevanje ekosistema, probuditi zanimanje za okoliš i prije svega odgovornost koju danas preuzima svaki pojedinac za životnu sredinu. One su u svojoj školi osnovale projekt na temu »SUMA — OD NJE ŽIVIMO SVI«, koji je dobio podršku i Saveznog ministarsta za poljopriredu i šumarsto, šumarstva grada Beča i sekcije Zaštita prirode Donjoaustrijske zemaljske uprave. U tom projektu moraju biti aktivni i šumara kao stručni vodiči na ekskurzijama i nastavnim izlascima u šumu, na uzgoju šumskog drveća, u raspravama o prirodi, krajoliku, zakonu o šumama, o fukcijama šume i različitim zahvatima u šumi. Šumari se optužuju za postupak sa šumama zbog sječe (čime se zadire u prirodu), gradnji prometnica (čime se narušuje ekosistem šume), primjeni insekticida (čime se narušava prirodna ravnoteža), bukom se rastjeruju ljudi i životinje itd. Djeci treba predočiti, kažu učiteljice, nužnost iskorišćivanja šuma ali »šumari u svojim zahvatima trebaju voditi računa koliko o ekonomskoj toliko i ekološkoj strani... i da su svjesni ekonomsko-ekološkog konflikta«. Ne smije se smetnuti s uma, da i šumari imaju problema u svom djelovanju, od kojih je danas najveći problem divljač. U zaključku autorice naglasuju da »vrlo uska suradnja šumari — učenici — učitelji... u za djecu prihvatljivimi razjašnjenjima... bit će od velike koristi ine samo za školsko znanje nego, što je značajnije, da će se na životnu sredinu gledati drugim očima.« Bernd A m s c h 1, referent za propagandu i informacije u šumarskom odsjeku Ministarstva, navodi da ih na tom poslu radi samo dvojica i do sada s ograničenim financijskim sredstvima. Naglašava, da je mogućnost izobrazbe za publiclstiöko-informativnu djelatnost na Visokoj školi ina za kulturu tla jednaka nuli. Navodi akciju »Tjedan šume«, koji se od 1979. godine održava svake godine s po jednom temom kao »šuma kao izvor sirovina« (1980.), »štete u šumama (1981.), »borba protiv odumiranja šuma« (1984.) i dr. Günter Richte r počinje svoj članak pitanjem jednog babilonskog pjesnika, »koji danas ima još veće značenje«: »Ne znaš li, da su šume život jedne zemlje? « Od G. Richtera saznajemo, da u okviru programa »Zeleni magazin« postoji radio emisija od 25 minuta »Zeleni tip«, koja se emitira radnim damom ujutro pod naslovom »bodar ujutro« i u kojoj se najmanje dvaput tjedno emitiraju teme iz šumarstva. Autori su priznati stručnjaci, koji i najteže teme izlažu u laganom stručnom obliku. Tu emisiju sluša oko 500 000 slušatelja. Djeluje i »otvoreni telefon«, a o šumarstvu ima riječi i u raznim kraćim prilozima, dakle za milijunsko slušateljstvo. U televizijskim programima o šumarstvu se govori u emisijama »Zeit im Bild«, »Österreich heute«, »Wir«, »Österreichbild « i »Land und Heute« (tj. emisije Vrijeme u slici — emisija vijesti s preko dva milijuna slušatelja, Austrija danas, Mi, Slika Austrija te Zemlja i danas). »Ne samo o šumi nego se u emisijama govori i o ljudima koji neposredno ili posredno rade u šumarstvu, a u životu šumskih radnika (i radnica) u zadnjem desteljeću mnogo toga se promijenilo«. Richter navodi i održavanje, svake dvije godine, »Zelenog tjedna« u Zapadnom Berlinu u sklopu Međunarodnog natjecanja agrairnih filmova i Katalog s popisom filmova, odnosno videokazeta. Uvodnik, pod naslovom »Šuma u oku Heiden , mimisitar za poljoprivredu i javnosti« napisao je Dipl. - Ing. Günter šumarstvo, u kojem, uz ostalo, kaže: »Suma još nikada nije bila toliko u središtu pažnje javnosti kao danas, u Godini šume. Nigdje se opasnost i ugroženost našeg životnog prostora ne očituje tako jasno kao u oštećenim šumama. ... Borba protiv odumiranja šuma sa svim posljedicama na naš krajolik i kulturu našla se u težištu naše politike«. |