DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 108 <-- 108 --> PDF |
E. Plainer potražio je od .raznih osoba odgovore na pitanja: 1. Kolika je naklonost medija (tiska i RTV-a) prema državnim šumama? 2. O stajalištu da mladi žele šumu doživjeti, 3. O zahtjevu javnosti na šumu, 4. Odgovora li postupak sa šumama ekološkim zahtjevima? 5. Da li su mediji dovoljno učinili za šumu? U odgovorima — člancima sudjeluju: Ad 1. Dipl. - Ing. Otto Br a um an dl, generalni direktor Austrijskih državnih šuma i Kurt Gađe n z, urednik bečkog lista »Holz-Kurier«; ad 2. Hugo Zöhrer, šumar iz St. Veit Gln-a te Silvia Feuerstein i Lars D emuth , oboje učenici Savezne gimnazije u Dornbirnu (u pokrajini Vorarlberg); ad 3) Dipl. - Ing. Albert M o n t e c u c c o1 i, upravitelj Direkcije šuma Prinza Lichtensteim- a i Dipl. - Ing. Walter Scharf , poslovođa Društva za prirodu i zaštitu okoliša u Beču; ad 4) Univ. prof. dr Mayer , Univerzitet za kulturu tla u Beču te Gerlinde T i e- f 1 i n g i Marianne K a u t z k i, učiteljice iz Beča; ad 5) Dipl. - Ing. Bernd A m s c hl, nadsavjetnik Saveznog ministarstva za poljoprivredu i šumarstvo i Günter R i c h- t e r, urednik za program »narodna kultura « ORF-a (Austrijske radio-televizije), Studio za Donju Austriju u Beču. »U prvom redu treba naglasiti«, kaže O. Đ r a u m a n d 1, »-da se od države kao vlasnice šuma očekuje drugi pristup i postupak nego od privatnog šumoposjednika. To drugo očekivanje´ može biti i pozitivno i negativno. Pozitivno i bez sumnje ispravno je očekivanje, da će država kao posjednik osobito stručno, odgovorno i u javnom interesu gospodariti. To posebno vrijedi za državne šume danas, kada je životni okoliš uopće, a šume posebno, od velikog značenja.« Uprava državnih šuma nema posebnu informativnu 514 službu, nego se u Sekretarijatu obavlja uz druge poslove. »Savezne šume tu buduće će, s obzirom da je javno mnijenje snažno zainteresirano za šumu, morati još više na tom području raditi«, zaključio je Braumandl svoj članak. »U cjelini, državne su šume u medijima pozitivno, a prije svega temeljito prikazivane. ... Novinari se za mnoge informacije vezane za šumarstvo obraćaju na upravu državnih šuma. Oni smatraju da će od generalnog direktora uvijek dobiti ... jasne i točne podatke za objavljivanje «, kaže K. Gadenz. »Doživjeti šumu — nakon predstave iz sanjarenja, iz pripovijedanja odraslih, opisivanja u knjigama bajki i prvim izletima kad dijete s roditeljima ode u obližnju šumu, u mnogo slučajeva je prvi, bez predrasuda dodir sa šumom i njezinim tajnovitostima« kaže H. Zöhre r i daljena navodi koristi šume, posebno one posredne. »Omladina mora steći uvjerenje, da šumari u gospodarenju šumama nisu njezini uništavači nego da se brinu o njezinom održavanju i obnovi. Nepravilno gospodarenje šumom dugo se odrazuje i njezina općekorisna funkcija za čovječanstvo ne će nikada biti zadovoljena. Više šume — manje životnog prostora za čovjeka, ali manje šume — nikakvog životnog prostora za čovjeka!« Tekst Silvije Feuerstein može se shvatiti i tumačiti kao želja mladih za održavanje šume i da ih se nauči cijeniti je kao održavatelja životnih uslova te da žele kao odrasli zateći šume kakve su zatekle sadanje starije generacije i u punini doživjeti je a ne promatrati kako ona propada. »Jedna današnja poslovica upozorava« »da smo pet godina pred dvanaest «. Vremenski sat, dakle, otkucava i ne čeka, da mi pronađemo načine, zaštite. Cinički rečeno ´znanstvenici se bore, političari čekaju a šume propadaju´ kaže mladica. Lars D e m u t h, kao i S. Feuerstein, citirajući staru kinesku poslovicu da šume lagano rastu i lagano umiru zaključuje, |