DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 108     <-- 108 -->        PDF

E. Plainer potražio je od .raznih osoba
odgovore na pitanja:
1. Kolika je naklonost medija (tiska i
RTV-a) prema državnim šumama?
2. O stajalištu da mladi žele šumu
doživjeti,
3. O zahtjevu javnosti na šumu,
4. Odgovora li postupak sa šumama
ekološkim zahtjevima?
5. Da li su mediji dovoljno učinili za
šumu?
U odgovorima — člancima sudjeluju:


Ad 1. Dipl. - Ing. Otto Br a um an dl,
generalni direktor Austrijskih državnih
šuma i Kurt Gađe n z, urednik bečkog
lista »Holz-Kurier«;


ad 2. Hugo Zöhrer, šumar iz St. Veit


Gln-a te Silvia Feuerstein i Lars D emuth
, oboje učenici Savezne gimnazije
u Dornbirnu (u pokrajini Vorarlberg);
ad 3) Dipl. - Ing. Albert M o n t e c u c c o1
i, upravitelj Direkcije šuma Prinza Lichtensteim-
a i Dipl. - Ing. Walter Scharf ,
poslovođa Društva za prirodu i zaštitu
okoliša u Beču;


ad 4) Univ. prof. dr Mayer , Univerzitet
za kulturu tla u Beču te Gerlinde T i e-
f 1 i n g i Marianne K a u t z k i, učiteljice
iz Beča;


ad 5) Dipl. - Ing. Bernd A m s c hl, nadsavjetnik
Saveznog ministarstva za poljoprivredu
i šumarstvo i Günter R i c h-
t e r, urednik za program »narodna kultura
« ORF-a (Austrijske radio-televizije),
Studio za Donju Austriju u Beču.


»U prvom redu treba naglasiti«, kaže
O. Đ r a u m a n d 1, »-da se od države
kao vlasnice šuma očekuje drugi pristup i
postupak nego od privatnog šumoposjednika.
To drugo očekivanje´ može biti i pozitivno
i negativno. Pozitivno i bez sumnje
ispravno je očekivanje, da će država
kao posjednik osobito stručno, odgovorno
i u javnom interesu gospodariti. To posebno
vrijedi za državne šume danas, kada
je životni okoliš uopće, a šume posebno,
od velikog značenja.« Uprava državnih
šuma nema posebnu informativnu


514


službu, nego se u Sekretarijatu obavlja uz
druge poslove. »Savezne šume tu buduće
će, s obzirom da je javno mnijenje snažno
zainteresirano za šumu, morati još
više na tom području raditi«, zaključio
je Braumandl svoj članak.


»U cjelini, državne su šume u medijima
pozitivno, a prije svega temeljito
prikazivane. ... Novinari se za mnoge informacije
vezane za šumarstvo obraćaju
na upravu državnih šuma. Oni smatraju
da će od generalnog direktora uvijek dobiti
... jasne i točne podatke za objavljivanje
«, kaže K. Gadenz.


»Doživjeti šumu — nakon predstave iz
sanjarenja, iz pripovijedanja odraslih,
opisivanja u knjigama bajki i prvim izletima
kad dijete s roditeljima ode u obližnju
šumu, u mnogo slučajeva je prvi,
bez predrasuda dodir sa šumom i njezinim
tajnovitostima« kaže H. Zöhre r i daljena
navodi koristi šume, posebno one posredne.
»Omladina mora steći uvjerenje,
da šumari u gospodarenju šumama nisu
njezini uništavači nego da se brinu o njezinom
održavanju i obnovi. Nepravilno
gospodarenje šumom dugo se odrazuje
i njezina općekorisna funkcija za čovječanstvo
ne će nikada biti zadovoljena.
Više šume — manje životnog prostora za
čovjeka, ali manje šume — nikakvog životnog
prostora za čovjeka!«


Tekst Silvije Feuerstein može se
shvatiti i tumačiti kao želja mladih za
održavanje šume i da ih se nauči cijeniti
je kao održavatelja životnih uslova te da
žele kao odrasli zateći šume kakve su
zatekle sadanje starije generacije i u punini
doživjeti je a ne promatrati kako
ona propada. »Jedna današnja poslovica
upozorava« »da smo pet godina pred dvanaest
«. Vremenski sat, dakle, otkucava
i ne čeka, da mi pronađemo načine,
zaštite. Cinički rečeno ´znanstvenici se bore,
političari čekaju a šume propadaju´
kaže mladica.


Lars D e m u t h, kao i S. Feuerstein,
citirajući staru kinesku poslovicu da šume
lagano rastu i lagano umiru zaključuje,