DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 109     <-- 109 -->        PDF

da se odumiranje šuma dugo ne može
ispravno ocijeniti. »Međutim je nepobitno
da nam predstoji ekološka katastrofa ...
To se može spriječiti samo primjenom
rigoroznih mjera za sprečavanje štetnih
plinova u zraku ... Nagli razvoj naše industrije
.omogućio je mnogim novim riječima
obogatiti naš rječnik; ´zaštita čovjekovog
okoliša, »odumiranje šuma´ i ´borba
protiv štetnih tvari samo su najnovije.«
I na kraju Demuth ikaže, da »demokracija
znači spremnost na stalnu samoobnovu.
Postojanost ne znači ukročenost. Mladi
današnjice žive u uvjerenju, da su isključeni
iz oblikovanja vlastite budućnosti.
Ako nam se ne da nade, uskoro ćemo
pasti u zdvajanje a u zdvajanju se reagira


iracionalno. Tisuće su već u tom stanju!
Čovjek s karizmom i Bog ga opet
jednom trebat će štititi...«


A. Montecuccoli uvodno navodi
da šumovitost Austrije s 37.540 km2 iznosi
44°/o i računski na svakog stanovnika
otpada pola hektara šume i dodaje,
da je šuma životna zajednica u kojoj prevladava
drveće ali su sastavni dijelovi i
grmlje, prizemna flora te životinje a njezin
je izgled u uskoj vezi s tlom, nadmorskom
visinom i klimom. Šuma je oduvijek
bila u službi javnosti i navodi
njezine funkcije, kako su grupirane u
Zakonu o šumama iz 1975. godine.* Te
su: proizvodnja drva, zaštitna, posebno
u brdima i od elementarnih nepogoda,
koristi koje osiguravaju blagostanje (utjecaj
na klimu i ma vodni režim) te za
odmor i razonodu. »Međutim, zaštitno djelovanje
šume često se precjenjuje... a
njezina proizvodna funkcija znatnom dijelu
javnosti je nejasna«, kaže Montecuccoli.
»Gospodarska uloga šume u Austriji
je velika, jer zapošljava velik broj radnika,
prvenstveno u krajevima sa slabijom
privrednom strukturom, a drvo i drvni
proizvodi značajna je izvozna roba ...
Šuma upućuje javnosti zahtjev, da joj
* To je Zakon o šumama koji je zamijenio
onaj iz 1852. godine! (nap. OP)
osigura prirodne životne uslove i pusti
je rasti, a ona će biti zahvalna i višestruko
to vratiti«, završna je rečenica ovog
članka.


»Po mišljenju naroda«, kaže Walter
Scharf , »šuma je opće dobro jednako
kao i zrak, voda i zemlja.« To nam dokazuju
i mnoge priče i bajke u kojima
je šuma često mjesto zbivanja. »Šuma,
odnosno drvo, je veoma značajan elemenat
našeg okoliša, nužnost za naše dobro
u psihološkom kao i fiziološkom smislu.«
Iz tog proizlazi i nužnost poznavanja šume.


Hannes Mayer , profesor uzgajanja
šuma na Univerzitetu za kulturu tla u
Beču, razmatra:


— izbor vrsta kod osnivanja novih
sastojina,
— zašto toliko mnogo staniišnoodvratnih
monokultura smreke u nizinskim predjelima,
— gradnja puteva u planinskim područjima,
— strojevi u šumi,
— šuma i lovstvo, i
— da li je šumarska znanost suodgovorna
za odumiranje šuma.
Smrekove sastojiine, veli H. Mayer,
na staništima ispod 600 m (od 300 do 600
m) ekološki su problematične. To se u prošlosti
nije znalo, pa se smreka unosila
kao najznačajnija vrst za austrijsku industriju
i izvoz. Stoga je osobito važno1, da
se u javnosti probudi razumijevanje za
teškoće i negativne posljedice uzgoja smrekovih
sastojina na za nju nepodesnim staništima.
— Veliki strojevi u šumi ekološki
su štetni i treba ih zamijenti manjim
i pokretljivim uz primjenu odgovarajuće
organizacije rada. — Preko 100
milijuna oštećenih stabala s 27 milijuna
m3 ekološka je bilanca inventure šume
u odnosu na divljač. Stoga »lovstvo za
uzgoj trofejne divljači na stari način mora
se razviti u prirodni uzgoj divljači«.


Gerlinde Tief ling i Mari anna K autzkii
naglašavaju da je velika zadaća


515