DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 109 <-- 109 --> PDF |
da se odumiranje šuma dugo ne može ispravno ocijeniti. »Međutim je nepobitno da nam predstoji ekološka katastrofa ... To se može spriječiti samo primjenom rigoroznih mjera za sprečavanje štetnih plinova u zraku ... Nagli razvoj naše industrije .omogućio je mnogim novim riječima obogatiti naš rječnik; ´zaštita čovjekovog okoliša, »odumiranje šuma´ i ´borba protiv štetnih tvari samo su najnovije.« I na kraju Demuth ikaže, da »demokracija znači spremnost na stalnu samoobnovu. Postojanost ne znači ukročenost. Mladi današnjice žive u uvjerenju, da su isključeni iz oblikovanja vlastite budućnosti. Ako nam se ne da nade, uskoro ćemo pasti u zdvajanje a u zdvajanju se reagira iracionalno. Tisuće su već u tom stanju! Čovjek s karizmom i Bog ga opet jednom trebat će štititi...« A. Montecuccoli uvodno navodi da šumovitost Austrije s 37.540 km2 iznosi 44°/o i računski na svakog stanovnika otpada pola hektara šume i dodaje, da je šuma životna zajednica u kojoj prevladava drveće ali su sastavni dijelovi i grmlje, prizemna flora te životinje a njezin je izgled u uskoj vezi s tlom, nadmorskom visinom i klimom. Šuma je oduvijek bila u službi javnosti i navodi njezine funkcije, kako su grupirane u Zakonu o šumama iz 1975. godine.* Te su: proizvodnja drva, zaštitna, posebno u brdima i od elementarnih nepogoda, koristi koje osiguravaju blagostanje (utjecaj na klimu i ma vodni režim) te za odmor i razonodu. »Međutim, zaštitno djelovanje šume često se precjenjuje... a njezina proizvodna funkcija znatnom dijelu javnosti je nejasna«, kaže Montecuccoli. »Gospodarska uloga šume u Austriji je velika, jer zapošljava velik broj radnika, prvenstveno u krajevima sa slabijom privrednom strukturom, a drvo i drvni proizvodi značajna je izvozna roba ... Šuma upućuje javnosti zahtjev, da joj * To je Zakon o šumama koji je zamijenio onaj iz 1852. godine! (nap. OP) osigura prirodne životne uslove i pusti je rasti, a ona će biti zahvalna i višestruko to vratiti«, završna je rečenica ovog članka. »Po mišljenju naroda«, kaže Walter Scharf , »šuma je opće dobro jednako kao i zrak, voda i zemlja.« To nam dokazuju i mnoge priče i bajke u kojima je šuma često mjesto zbivanja. »Šuma, odnosno drvo, je veoma značajan elemenat našeg okoliša, nužnost za naše dobro u psihološkom kao i fiziološkom smislu.« Iz tog proizlazi i nužnost poznavanja šume. Hannes Mayer , profesor uzgajanja šuma na Univerzitetu za kulturu tla u Beču, razmatra: — izbor vrsta kod osnivanja novih sastojina, — zašto toliko mnogo staniišnoodvratnih monokultura smreke u nizinskim predjelima, — gradnja puteva u planinskim područjima, — strojevi u šumi, — šuma i lovstvo, i — da li je šumarska znanost suodgovorna za odumiranje šuma. Smrekove sastojiine, veli H. Mayer, na staništima ispod 600 m (od 300 do 600 m) ekološki su problematične. To se u prošlosti nije znalo, pa se smreka unosila kao najznačajnija vrst za austrijsku industriju i izvoz. Stoga je osobito važno1, da se u javnosti probudi razumijevanje za teškoće i negativne posljedice uzgoja smrekovih sastojina na za nju nepodesnim staništima. — Veliki strojevi u šumi ekološki su štetni i treba ih zamijenti manjim i pokretljivim uz primjenu odgovarajuće organizacije rada. — Preko 100 milijuna oštećenih stabala s 27 milijuna m3 ekološka je bilanca inventure šume u odnosu na divljač. Stoga »lovstvo za uzgoj trofejne divljači na stari način mora se razviti u prirodni uzgoj divljači«. Gerlinde Tief ling i Mari anna K autzkii naglašavaju da je velika zadaća 515 |