DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 11 <-- 11 --> PDF |
pojam ili »smisao« koji također ima svoj sadržaj i svoj opseg (doseg). Značenjs´ki uopće nije podređen (subordiniran) prvome pojmu ili »smislu« — kršu u širem smislu. Iz svega toga slijedi da se oba pojma (»smisla«) ne nalaze u rodnom ili generičkom odnosu i da nemaju nikakve pojmovne ili »smisaone« podudarnosti ili slaganja. Osim toga, jedan se prema drugome ne nalaze u pojmovnoj ili »smisaonoj« ovisnosti. Na osnovi svega toga možemo zaključiti da u tvorbi znanstvena nazivlja ne bismo smjeli zanemariti nešto što u književnom jeziku nazivamo jezičnom logikom, a u znanstvenom jeziku — znanstvenom logikom, Takve logike, jedne i druge, u nazivima krš u širem smislu i krš u užem smislu uopće nema. Kakve li onda logike ima u tome kad netko kaže da prvotni naziv krš za pojam vrleti ili kopnene pustoši po svome značenju može biti uži od pojma krša u nauci, tj. od pojma krša u užem smislu (v. PE!)? 6. Naša riječ i izvorni naziv kras s brojnim nazivima — izvedenicama čine jedinstvenu skupinu kraškoerozijskih naziva. Sličnu skupinu imaju i drugi narodi u svojim znanstvenim jezicima. Ako nam je jasno da je naša riječ kras nastala metatezom od riječi kars (karsz), onda ne treba posebno dokazivati da riječi kras (< kars), Karst (> karst) i car so imaju zajednički niz glasova i zajednički korijen. Stoga i kažemo da su svi takvi nazivi tvorbeno srodni. Nekorozijskim, tj. morfološko-pedološko-vegetacijskim riječima/nazivima u nacionalnim kraškoerozijskim skupinama i u međunarodnoj kraškoerozijskoj skupini nema mjesta. Takvi su nazivi, primjerice, slijedeći: hrv. krš, kršje, kršnik, golet, stijenjak i kamenjar; njem. Fels(en)berg, Fels (en) wand) i Felstrümmer; engl, stony/ground; fr. terrain pierreux, terain rocheux; tal. petraia i sasseto; šp. penascal i rus. skala i utes. Kako onda netko može predlagati da, na primjer, prevodimo ovako: krš = Karst i Karst — krš ili kras = Fels (en)berg i Fels(en)berg = kras? SR Hrvatska je, jednako tako kao i SFR Jugoslavija u cjelini, u svjetskoj geomorfologiji i geologiji, ali i u mnogim drugim znanostima, poznata kao izrazita ili »klasična« zemlja tzv. potpunog krasa ili holokrasa. Da je to tako dokazom je i pojava naših izvorno-narodnih (kraškoerozijskih) naziva u međunarodnom znanstvenom nazivlju: jr. dolines, poljes i (polies), ouvala i ponor; njem. Dolinen, Poljen, Uvala i Ponoren. Prema tome, ne bismo smjeli biti ravnodušni prema pitanju uporabe naše riječi i izvornoga naziva kras i svih onih naziva od njega izvedenih. U SR Hrvatskoj, ali i u SFRJ Jugoslaviji, morali bismo imati i nekakve zajedničke obveze prema međunarodnom nazivlju s područja kraške erozije. Riječ/naziv krš morala bi u hrvatskome znanstvenom jeziku i ubuduće ostati naziv na morfološk o-p eđološk o-v egetacijski pojam. Takvom riječi, zbog svih na ovome mjestu istaknutih jezičnih i znanstvenih razloga, ne bismo smjeli potiskivati hrvatsku riječ i izvorn i (slovenski) korozijski termin kras, pridjev kraški. To su dvije riječi za dva posve različita pojma, a što je posve u skladu s jednim od temeljnih načela u tvorbi znanstvena nazivlja, jedan pojam — jedna riječ (jedan naziv)! Značenjske su razlike među takvim dvama nazivima uočljive, među ostalim, i u sljedećem zaključku (5, 16): Jest, golet pustu i označuje u našem narodu riječ krš, ali golet pusta nije oznaka krasa, jer ima i zelenog, pokrivenog krasa bez goletii goleti bez krasa! 417 |