DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 110 <-- 110 --> PDF |
pedagoga djeci omogućiti razumijevanje ekosistema, probuditi zanimanje za okoliš i prije svega odgovornost koju danas preuzima svaki pojedinac za životnu sredinu. One su u svojoj školi osnovale projekt na temu »SUMA — OD NJE ŽIVIMO SVI«, koji je dobio podršku i Saveznog ministarsta za poljopriredu i šumarsto, šumarstva grada Beča i sekcije Zaštita prirode Donjoaustrijske zemaljske uprave. U tom projektu moraju biti aktivni i šumara kao stručni vodiči na ekskurzijama i nastavnim izlascima u šumu, na uzgoju šumskog drveća, u raspravama o prirodi, krajoliku, zakonu o šumama, o fukcijama šume i različitim zahvatima u šumi. Šumari se optužuju za postupak sa šumama zbog sječe (čime se zadire u prirodu), gradnji prometnica (čime se narušuje ekosistem šume), primjeni insekticida (čime se narušava prirodna ravnoteža), bukom se rastjeruju ljudi i životinje itd. Djeci treba predočiti, kažu učiteljice, nužnost iskorišćivanja šuma ali »šumari u svojim zahvatima trebaju voditi računa koliko o ekonomskoj toliko i ekološkoj strani... i da su svjesni ekonomsko-ekološkog konflikta«. Ne smije se smetnuti s uma, da i šumari imaju problema u svom djelovanju, od kojih je danas najveći problem divljač. U zaključku autorice naglasuju da »vrlo uska suradnja šumari — učenici — učitelji... u za djecu prihvatljivimi razjašnjenjima... bit će od velike koristi ine samo za školsko znanje nego, što je značajnije, da će se na životnu sredinu gledati drugim očima.« Bernd A m s c h 1, referent za propagandu i informacije u šumarskom odsjeku Ministarstva, navodi da ih na tom poslu radi samo dvojica i do sada s ograničenim financijskim sredstvima. Naglašava, da je mogućnost izobrazbe za publiclstiöko-informativnu djelatnost na Visokoj školi ina za kulturu tla jednaka nuli. Navodi akciju »Tjedan šume«, koji se od 1979. godine održava svake godine s po jednom temom kao »šuma kao izvor sirovina« (1980.), »štete u šumama (1981.), »borba protiv odumiranja šuma« (1984.) i dr. Günter Richte r počinje svoj članak pitanjem jednog babilonskog pjesnika, »koji danas ima još veće značenje«: »Ne znaš li, da su šume život jedne zemlje? « Od G. Richtera saznajemo, da u okviru programa »Zeleni magazin« postoji radio emisija od 25 minuta »Zeleni tip«, koja se emitira radnim damom ujutro pod naslovom »bodar ujutro« i u kojoj se najmanje dvaput tjedno emitiraju teme iz šumarstva. Autori su priznati stručnjaci, koji i najteže teme izlažu u laganom stručnom obliku. Tu emisiju sluša oko 500 000 slušatelja. Djeluje i »otvoreni telefon«, a o šumarstvu ima riječi i u raznim kraćim prilozima, dakle za milijunsko slušateljstvo. U televizijskim programima o šumarstvu se govori u emisijama »Zeit im Bild«, »Österreich heute«, »Wir«, »Österreichbild « i »Land und Heute« (tj. emisije Vrijeme u slici — emisija vijesti s preko dva milijuna slušatelja, Austrija danas, Mi, Slika Austrija te Zemlja i danas). »Ne samo o šumi nego se u emisijama govori i o ljudima koji neposredno ili posredno rade u šumarstvu, a u životu šumskih radnika (i radnica) u zadnjem desteljeću mnogo toga se promijenilo«. Richter navodi i održavanje, svake dvije godine, »Zelenog tjedna« u Zapadnom Berlinu u sklopu Međunarodnog natjecanja agrairnih filmova i Katalog s popisom filmova, odnosno videokazeta. Uvodnik, pod naslovom »Šuma u oku Heiden , mimisitar za poljoprivredu i javnosti« napisao je Dipl. - Ing. Günter šumarstvo, u kojem, uz ostalo, kaže: »Suma još nikada nije bila toliko u središtu pažnje javnosti kao danas, u Godini šume. Nigdje se opasnost i ugroženost našeg životnog prostora ne očituje tako jasno kao u oštećenim šumama. ... Borba protiv odumiranja šuma sa svim posljedicama na naš krajolik i kulturu našla se u težištu naše politike«. |