DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 126 <-- 126 --> PDF |
2. Tvornica parketa: lamel parket 300.000 ni2, klasični parket 250.000 m2 3. Tvornica plemenitog furnira: 3.000 m^ furnira 3.000 tona drvnog briketa 4. Tvornica građevne stolarije: 30.000 ulaznih i unutrašnjih vrata 20.000 fronti za regale i kuhinje 5. Tvornica ambalaže d Ijuštenog furnira: 1.500.000 kom sanduka jabučara 3.000 m3 topolovog Ijuštenog furnira 6. Stolarija s proizvodnjom drvenih stubišta, specijalnih parketa, zidnih obloga i dijelova namještaja 7. Pogon za održavanje i energetiku, ikoji obuhvaća kotlovnicu, sušaru, trafostanicu, mehaničku i elektroraddonicu, te strojno i građevinsko održavanje. 8. »Spačva-trgovina«, s prodajom, nabavom, transportom, društvenim standardom i maloprodajnim stovarišti´ma u Vinkovcima i Zadru. 9. Radna zajednica zajedničkih službi. U DIK-u uposleno je oko 2.000 radnika. Ukupan prihod predviđen je za 1985. god. sa cea 7.700 milijuna din., u čemu učestvuju troškovi proizvodnje sa 69°/o, a dohodak 31"Vo. Od ukupne realizacije interna realizacija sudjeluje sa 29%, domaće tržište 40°/o, a izvoz 31%. Pravci budućeg razvoja usmjeravaju se na proizvodnju masivnog namještaja i stolica, te na proširenje i modernizacija postojeće proizvodnje na obje lokacije. Obilazak industrijskih postrojenja počeo je sa stovarištem oblovine i vodio kroz pilanske hale, tvornicu ambalaže i Ijuštenog furnira pogon za proizvodnju briketa, parketariju, proizvodne hale tvornice građevne stolarije i završio u tvornici plemenitih furnira. Već raspored i veličina tih postrojenja, građevinske konstrukcije i sam strojni park stvorili su dojam .jedne suvremene li uhodane proizvodnje. Za poneke goste pojava takove proizvodnje u Vinkovcima značila je nešto novog, a za ostale rijedak susret s pravim brdima pilanskih i furnlirskih trupaca, nepreglednim nizovima paletizirane piljene građe, te upakovanih složajeva, što parketa, što furnira i ostalih proizvoda. Razgovori su nastavljeni i u toku ručka, priređenog u društvenom đoniu. Počima ih drug Potoči ć nakon uočenih nešto tanjih promjena trupaca i asociranih misli na poznata imena ovdašnjih taksatora Markića, Crnadka, Smilaja — interesirajući se, da li su još na snaži propisi o dužini ophodnji iz njihovih šumško-gospođarskih osnova. Iz odgovora se saznalo da postoje propisi o 140-oj ophodnji za hrast, koje se primjenju za sve kvalitetnije sastojine. Autor ovog članka upoznao je prisutne, kroz nekoliko dogodovština — kako se je negda ovdje živjelo, kako se je provodila struka i o čemu kružile već dosad i zaboravljene priče. To je potaklo još nekoliko sugovornika da ga i ponekom svojom uspomenom upotpune. Bili su to drug Žarko D i m i tr i j e v i ć sa svojim utiskom u nastupu svog rada kod Brodske imovne općine 1932. godine kao i drug Rajica D j e k i ć sa podvigom njihove grupe »umnih radnika« iz Tuzle, kada su štrajkom izvojevali neke povlastice za svoju obespravljenu branšu šumara — stažista. 532 |