DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Mjerenja smo obavili 1973, 1978. i 1983. godine ili svake 5-te godine, pa se iz tab. (kolona »ukupno«) vidi da je 1973. godine na pokusnoj plohi bilo 16.422 stabalca (32.844/ha) kada je sastojina jmala 5 godina, zatim da je 1978. godine imala 14.156 stabalaca (28.312/ha) kada je bila stara 10 godina i 1983. godine 7.014 stabalaca (14.028/ha) kada je imala 15 godina. Iz tabele se također vidi da ni jedne godine na toj pokusnoj plohi nije bilo oštećenja od divljači, jer je čvrsto ograđena. Osim toga se vide apsolutni i postotni odnosi vrša drveća iz kojih se može razabrati da hrasta ima dovoljno, čak oko 22% (1983. godine), a jasena 57,6%, dok se broj brestovih stabalaca smanjio na 11,2% zbog njegovog prirodnog odumiranja, a broj grabovih stabalaca smanjili smo uzgojnim zahvatima na 7,1%. Godine 1983. na pokusnoj plohi su se pojavile i neke voćkarice (2,2%) koje ranijih godina ni jesmo evidentirali. Ove podatke smo ukratko komentirali zato što nam slijede zanimljivi podaci iz komparativne, neograđene pokusne plohe »B« što ih donosimo u tabeli 4. U toj tabeli su, naime, najzanimljiviji podaci što smo ih, po godinama mjerenja, prikazali u posljednjoj koloni (»postoci oštećenih stabalaca«) po vrstama drveća.Iz te kolone se vidi da je od divljači najnapadanija vrsta drveća poljski jasen. Od ukupnog broja oštećenih stabalaca u 1983. godini 53,0% se odnosi na jasenova stabalca, a 8,2% na hrastova. Doduše godine 1373. jasenovih je stabalaca bilo oštećeno 54,4%, a hrastovih 9.9 ili okruglo 10% od ukupnog broja oštećenih stabalaca na pokusnoj plohi. Interesantno je istaći da je 107. odjel u kome se nalaze navedene pokusne plohe — 70-tih godina bio snažno zahvaćen sušenjem, pa je, kao posljedica toga, i snažno prorijeđen. Nakon toga je buknuo pomladak svih vrsta drveća u cijelom odjelu (32 ha), pa se divljač razmiljela po njemu — čime tumačimo da su oštećenja na pokusnoj plohi godine 1978. bila nešto manja od oštećenja 1973. i 1983. godine. Kako se iz sumarnih podataka tab. 4. (i odnosne kolone) vidi, najveće oštećenje od divljači je bilo 1983. godine s iznosom od 35,8%, zatim 1973. godine 20,7% od ukupnog broja stabalaca na pokusnoj plohi »B«. Tome je, kako smo istakli, vjerojatno razlog manja koncentracija divljači na pokusnoj plohi, odnosno veće obilje stabalaca na raspoloženje divljači za oštećivanje. VRIJEDNOSNI POKAZATELJI Za utvrđivanje vrijednosti i odštetnih vrijednosti od divljači i u ovom radu smo primijetili istu metodu, odnosno Glaserovu formulu, koja kaže da se vrijednosti sastojina odnosa kao kvadrati njihovih starosti. Dakle Ai : Ax = Ax i2 = i2 : x2, a odakle prilagođeno računanju po stabalcu Ai = n 2 x pri čemu: Ai = prosječna vrijednost 1 stabalca mlade sastojine koju utvrđujemo; Ax = prosječena vrijednost 1 stabla približno zrele sastojine za sječu, i = starost 1 stabalca mlade sastojine čiju vrijednost utvrđujemo; koja je unaprijed utvrđena; x = starost 1 stabla približno zrele sastojine; n = broj stabalaca na pokusnim plohama. |